Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Čupićev osmijeh krasiće Trg slobode?

slobodari_mrijet_naviknuti_ljubo_cupic
google
  • Autor onogost.me
  • 09.02.2018. u 19:48

I najpoznatiji crnogorski kantautor Miladin Šobić pjevao je o Čupićevom osmijehu.

"Taj mi osmjeh stegne srce i ne znam da l' da plačem il' da pjevam, il' to možda u bunilu ovom ja prosto, prosto snijevam".

Ostalo je zapisano kako je o liku Ljuba Čupića govorio Žan Pol Sartr, koji je tražio da ga fotografišu pored čuvene fotografije, i sa kakvim divljenjem i poštovanjem su ispred nje stajali Džavaharlal Nehru i njegova kćerka Indira Gandi.

Čedomir Ljubo Čupić (1913-1942), narodni heroj, strijeljan 9. maja 1942. godine u Nikšiću, njegov osmijeh nakon presude na smrt postao je simbol antifašizma – pisaće na bronzanoj ploči, ako Skupština opštine da zeleno svjetlo za postavljanje spomenika znamenitom Nikšićaninu na Trgu slobode.

Preduzeće “Mehanizacija i programat” podnijelo je zahtjev da na Trgu bude podignut spomenik Čupiću, a sada je sve na odbornicima lokalnog parlamenta koji će na sjednici zakazanoj za 20. februar odlučivati o tome, navode Vijesti.

U skupštinskom materijalu piše da će firma o svom trošku održavati spomenik, a da je novac za izradu obezbijedio privatnik iz Nikšića.

Izrada spomenika povjerena je poznatom vajaru Zlatku Glamočaku, koji u svom ateljeu u Parizu od prošle godine radi na njemu.

Rješenje spomenika ocijeniće stručna komisija koju će formirati gradonačelnik Veselin Grbović.

Planirano je da spomenik bude svečano otkriven 13. jula na Trgu, odnosno korzu “kojim je poslije izrečene smrtne presude poslednji put u životu proveden”.

“U čast dvostrukog jubileja u istom danu – Berlinskog kongresa na kome je Crnoj Gori međunarodno potvrđena državnost i samostalnost i na dan kada je Crna Gora prva u porobljenoj Evropi podigla opštenarodni ustanak protiv fašizma koji je istovremeno proglašen i Danom državnosti”, navodi se u skupštinskom materijalu.

Ljubo je strijeljan 9. maja 1942. godine na Petrovoj glavici u starom groblju, iza crkve Svetih apostola Petra i Pavla, a za narodnog heroja je proglašen 10. jula 1953.

Pošta Crne Gore je 2013. izdala markicu sa likom Ljuba Čupića, a dvije godine kasnije dramaturg i pisac Obrad Nenezić objavio je roman „Osmijeh za Mariju Mihailovič“, inspirisan životom “jedinog Crnogorca koji miri sve razlike, ideološke, vjerske, nacionalne“.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Devetnaestogodišnji Andrija Šljukić iz Nikšića je nestao, kazala je jutros direktorica nevladine organizacije (NVO) “Osvit”, Vanja Draganić.
Usljed visokih temperatura i opasnosti od požara, Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je strogo zabranjeno paljenje vatre na otvorenom kao i upotreba pirotehničkih sredstava. Navode da je neophodno dodatno urediti i pokositi privatna imanja i poštovati naredbe o zabrani loženja vatre na otvorenom.