DMEN: Šumske požare spriječiti prevencijom

Ipak, kako kažu, to se ne može reći za neke druge djelove planete, kao ni za, ne tako daleku, Grčku, gdje je jul bio vreo i pogodovao širenju požara, koji su, nažalost, odnijeli veliki broj ljudskih žrtava i uništili prostranstva šume i prirodnog predjela uz ogromnu materijalnu štetu.

„Klimatske promjene su samo jedan od uzroka koji stvaraju uslove za pojavu šumskih požara. To je globalni izazov, sa kojim se mora suočiti savremeni svijet i u kome Crna Gora može dati svoj doprinos donošenjem i sprovođenjem regulative i konkretnim akcijama. Crna Gora se suočila sa šumskim požarima u ljeto 2017. godine, kada je zabilježeno čak 3.125 požara. U periodu od 2010. do 2017. godine bilo je 680 šumskih požara koji su uništili skoro 81 hektar. Prema svim pokazateljima, kod nas je čovjek glavni uzročnik šumskih požara. Nešto preko 60 odsto požara izazvani su s namjerom ili nepažnjom čovjeka, govore podaci“, navode oni u saopštenju.

I pored toga što zakonodavstvo u ovim slučajevima predviđa visoke kazne (šest do 12 godina zatvora u zavisnosti od pričinjene štete), sprovođenje normi nije adekvatno, smatraju iz DMEN-a, pa je i jako mali broj sankcionisanja odgovornih.

„Motivi za podmetanje požara su često finansijske prirode, a dio nastaje zbog nemara i nebrige. Nerijetki slučajevi kod nas su da se požari namjerno izazovu kako bi se stvorilo pogodno tlo za rast gljiva. Jedan od budućih zadataka NVO Društvo mladih ekologa biće sprovođenje inicijativa sa ciljem zabrane otkupa gljiva sa požarišta“, najavljuju.

Jačanje prevencije i brzo reagovanje u sličnim budućim situacijama su neki od odgovora kako se boriti sa šumskim požarima u cilju zaštite šumskog bogatstva i cjelokupnog ekosistema, smatraju u DMEN-u i dodaju da iskustvo iz prošle godine i primjer katastrofe u Grčkoj nedavno, treba da utiču na podizanje svijesti o ovom problemu i traženju rješenja.

„U tom cilju od ogromne važnosti je i saradnja na međunarodnom nivou. Nedavno, Grčka, Letonija i Švedska su pogođene požarima i obratile su se za pomoć Evropskoj uniji (EU) i njenim specijalizovanim institucijama (Komisija za humanitarnu pomoć i krize). Na osnovu svojih programa i dokumenata EU u ovoj oblasti (Civlni zaštitni mehanizam, za zemlje članice) Kipar, Španija i Bugarska su poslale asistenciju. Pomoć Evropske unije prije svega je u slanju aviona za gašenje, vatrogasnih ekipa i vozila. Tu je i Satelitski sistem Kopernikus EU čijim se aktiviranjem pruža asistencija vlastima na način što se po hitnom postupku mapiraju ugrožena područja. Taj sistem je nedavno pomogao Švedskoj u suočavanju sa požarima. Takođe, kroz program rescEU, Evropska komisija (EK) nudi jačanje odgovora zemalja članica na način da budu spremne da se suprotstave prirodnim katastrofama“, objašnjavaju oni.

Međutim, kako poručuju, sve to neće biti dovoljno ukoliko sami ne preuzmemo odgovornost za prevenciju izbijanja požara, unaprijedimo svijest i znanja o nesagledivim posljedicama za prirodu i živi svijet koje svake godine izazivaju požari.