Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Elektronski dokument izjednačavaju sa papirnim

1619457237-javna-trasprava-mjuddm-1-i_960x600
gov.me
  • Autor onogost.me
  • 26.04.2021. u 18:15

Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija danas je organizovalo inicijalne konsultacije tokom razvojne faze nacrta Strategije digitalne transformacije Crne Gore i Strategije sajber bezbjednosti Crne Gore 2022-2026. i konsultacije tokom javne rasprave povodom Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskom dokumentu.

 

“Konsultacije su održane kako bi se obezbijedilo veće učešće javnosti u procesu izrade strateških dokumenata, te kako bi taj proces bio inkluzivan od početka. U konsultacijama su učestvovali predstavnici privrede, akademske zajednice, NVO sektora i međunarodnih udruženja u Crnoj Gori”,saopšteno je iz Ministarstva.

Državna sekretarka u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija Marina Banović kazala je da su inicijalne konsultacije o dva strateška dokumenta i Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o elektronskom dokumentu od vitalnog značaja za digitalizaciju crnogorskog društva.

Načelnica direkcije za elektronsku upravu Mirjana Begović kazala je da Strategija digitalne transformacije 2022-2026. predstavlja jedan od ključnih strateških dokumenata Vlade Crne Gore.

Šef Odsjeka za informacionu-komunikacionu infrastrukturu i informacionu bezbjednost Dušan Krkotić predstavio je plan aktivnosti na izradi Strategije sajber bezbjednosti Crne Gore 2022-2026, sa Akcionim planom za 2022.

On je kazao da će se implementacijom ovog dokumenta obezbijediti unapređenje sajber prostora na svim nivoima u državi, te unapređenje institucionalnog okvira za odgovor na sajber incidente koji su sve kompleksniji, unapređenje standarda i smjernica koje donose EU i NATO, kao i adekvatna zaštita kritičnih informatičkih servisa.

„Realizacijom plana aktivnosti obezbijediće se pravovremenost u radu, transparentnost procesa strateškog planiranja i uključenost svih zainteresovanih nacionalnih i međunarodnih aktera“, zaključio je Krikotić.

Načelnica Direkcije za normativu i standardizaciju Jelena Knežević je kazala da se nakon dugogodišnje primjene ovog zakona pristupilo izradi Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskom dokumentu.

„U praksi se pokazalo da je neophodno njegovo unapređenje koje se odnosi prije svega na primjenu, pravnu valjanost elektronskog dokumenta, izraze i dr, te ga je neophodno izmijeniti i dopuniti u dijelu digitalizacije papirnog dokumenta, ovjere digitalizovanog dokumenta i dostavljanja elektronskih dokumenata“, saopštila je ona.

Knežević je kazala da su predložene novine u oblasti regulisanja korišćenja i punovažnosti digitalizovanog dokumenta koji je konvertovan iz papirne u elektronsku formu.

„Ovim zakonom elektronski dokument je izjednačen sa papirnim u smislu punovažnosti, dokazne snage i pisane forme. Elektronska forma, ovjerena od strane donosioca akta, notara ili drugog ovlašćenog lica, imaće istu dokaznu snagu kao i izvorni papirni dokument“ saopštila je ona.

Ona je kazala da je okvirno izračunata ušteda vremena i novca, preko sistema za elektronsko upravljanje dokumentima – eDMSa za 17 institucija na godišnjem novou od 60.725,00 eura.

Javni poziv za konsultacije zainteresovane javnosti u početnoj fazi pripreme Strategije digitalne transformacije Crne Gore 2022-2026, Strategije sajber bezbjednosti Crne Gore 2022-2026. i Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskom dokumentu traje objavljen je 19. aprila i trajaće do 17. maja.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Uprava policije (UP) uputila je apel roditeljima i mladim vozačima, povodom alarmantnih podataka o saobraćajnim nezgodama u zemlji. Od početka godine, na crnogorskim putevima dogodile su se 24 saobraćajne nezgode sa smrtnim ishodom, u kojima je život izgubilo 27 osoba.