Institut za medije: Država da zaštiti medijski sektor u Crnoj Gori

Iz IMCG kazali su da mediji u Crnoj Gori i ovaj Dan slobode medija dočekuju sa problemima opstanka u sve složenijem medijskom i političkom okruženju, izloženi pritiscima različitih centara moći, neprimjerenim uticajem sa strane i nepovoljnim socio-ekonomskim položajem medijskih radnika.

“To sve ugrožava profesionalnih integritet i rezultira padom profesionalnih standarda”, naveli su iz IMCG u saopštenju povodom svjetskog Dana slobode medija – 3. maja.

Dodaju da je Svjetski dan slobode medija prilika da podsjete vlasti na obaveze preuzete prema slobodi medija i medijsku zajednicu na odgovornost u očivanju povjerenja u medije.

“Ali i da odamo priznanje i počast svim našim kolegama i koleginicama koji, uprkos svemu, istrajavaju u očuvanju novinarske etike”, ukazali su u saopštenju.

Iz IMCG kazali su da je država pokazala volju da reguliše nagomilane probleme u medijskom sektoru, kroz medijsku strategiju i promjenu zakona, ali da ni poslije 18 mjeseci rada na tim dokumentima nije izvjesno kada će biti usvojeni.

“Ako i kada se suvoje, praksa će pokazati da li su dokumentima adresirani ključni problemi medijskog sektora, poput održivosti medija, koncentracije vlasništva i transparentsnoti medija, nelojalne konkurencije, uticaja sa strane, dobrog upravljnja medijima, bezbjednosti i socio-ekonomskog statusa novinara”, navodi se u saopštenju.

To je, kako su rekli iz IMCG, svakako predmet nekih budućih analiza.

Prema njihovim riječima, poboljšanja ima u samoj činjenici da se država odlučila da prvi put kroz medijsku startegiju mapira probleme i ponudi rješenja. Dodaju da nacrti zakona pokušavaju da stanu na put neregistrovanim portalima, kroz zabranu reklamiranja državnih preduzeća na takvim platformama.

Oni su rekli da se briga za održivost medija vidi kroz spremnost za povećanje iznosa novca namijenjenog Fondu za medijski pluralizam.

“Politički uticaj na uređivačku nezavisnost i upravljačke strukture Javnog servisa Radio Televizije Crne Gore pokušava se riješiti kroz jačanje nezavisnosti tih struktura od neprimjerenog političkog uticaja”, stoji u saopštenju.

Iz IMCG kazali su da problem i dalje ostaju neregistrovani portali, nelojalna konkurencija, neprimjeren uticaj medija sa strane.

“Činjenicom da je samo jedan medij s nacionalnom pokrivenošću u domaćem vlasništvu, Crnu Goru svrstava u red rijetkih zemalja sa takvom strukturom emitera”, ocijenili su.

Takav pristup, kako su rekli iz IMCG, može se tumačiti kao politička nespremnost da se zaštiti medijski sistem države od prekomjernog uticaja.

Oni su kazali da ostaje za brigu broj napada na novinare i hipoteka nerasvijtljenih napada i ubistva novinara iz prethodnog perioda.

“Pored toga, svjedoci smo neprimjerenog uticaja i targetiranja medija od političara, što govori o nastojanju političara i drugih centara moći da ih stave pod kontrolu i pretvore u propagandnu alatku za proizvodnju neprijatelja i podjela”, kaže se u saopštenju.

Iz IMCG napominju da brine loš socio-ekonomski položaj i činjenica da značajan broj novinara i novinarki radi za platu ispod državnog prosjeka, da nemaju kvalitetne ugovore o radu, niti adekvatne benificije za stresan i odgovoran posao kakav je novinarstvo.

Kako su precizirali, redakcije rade sa minimumom kapaciteta, a da novinarstvo odavno nije atraktivna profesija, svjedoči sve manji interes mladih da ostanu u medijima.

Iz IMCG poručili su da sve veća izloženost građana medijima, posebno mladih, zahtijeva jačanje medijske pismenosti svih građana.

To, kako su rekli, od države traži više pažnje za tu temu, kako bi se građani osnažili da budu otporni na propagndu, manipulacije, dezinformacije i govor mržnje.

“Odajemo poštovanje svim našim kolegama i koleginicama, koji uprkos svemu, ostaju doslednji profesionalnoj etici”, zaključili su iz IMCG.