Iz DMEN-a apeluju da se preventivno djeluje u odbrani od šumskih požara

Prema podacima kojima raspolažu, iz ove nevladine organizacije ističu da će ova godina ostati upamćena po razmjerama opžarenih površina i ogromnoj šteti koja je anstala.

„Požarima je uništeno 6.663 ha šuma, što je apsolutni negativni rekord. Opožarena drvna masa iz te godine još uvijek se izvlači iz šuma što je najbolji pokazatelj kolika površina šume je uništena u toj, možemo reći, najtežoj godini u skorijem periodu. Nakon 2012. godine došlo je do smanjenja broja šumskih požara da bi ponovo počeo rast 2017. godine. Tendencija je da požari praktično imaju povratni petogodišnji period što upućuje na to da će 2022. godina biti izazovna i rizična kada je u pitanju zaštita šuma. Trenutno smo u periodu povećanog rizika od pojave šumskih požara.  U samim šumama vlasnici, koncesionari i nadležne službe treba da preduzmu mjere kao što je njega sastojina, kresanje i uklanjanje suvog granja i tzv. sprovođenje šumskog reda nakon radova u šumi. Takođe, ove obavezne su aktivnosti treba preduzeti u najskorijem periodu, prije povećanja toplotne temperature. Naročito je važno sprovesti ove aktivnosti u četinarskim šumama koje su podložnije razbuktavanju požara“, navodi se u saopštenju DMEN-a.

Kako se dalje u saopštenju dodaje, Crna Gora se u posljednjih 10 godina suočila i sa pojavom podmetanja požara u šumama radi sticanja pojedinačnih profita.

„Jedan od takvih je prodaja jestivih gljiva, čija je cijena na tršištu jako atraktivna i privlači građane koji su pogođeni teškom socijalnom situacijom. Zato, čest uzrok požara u šumama je stav mještana da jestive gljive bolje uspijevaju na područjima koja su prethodno bila obuhvaćena požarom. Međutim, veći prinos je samo privremenog karaktera i traje jednu ili nekoliko godina nakon čega prestaje, a šteta ostaje neprocjenjiva. Predstaviti ove činjenice što većem broju ljudi, obaveza je kako bi se ”razbilo” ustaljeno mišljenje koje dovodi do podmetanja požara, koji uništavaju sve pred sobom. Uvjereni smo da će saradnja lokalnog stanovništva i službi za gašenje požara pomoći bržem i boljem reagovanju kada se požari dese. Društvo mladih ekologa Nikšić smatra da će bolja komunikacija na terenu dovesti do sprečavanja nastanka i bržeg gašenja požara što će dovesti do očuvanja i cjelokupno boljeg stanja šuma u Crnoj Gori“, dodaje se u saopštenju.

Iz DMEN-a poručuju da je uvijek važno misliti o ljudima, koji su profesionalno angažovani u gašenju požara, te da je neophodno ulaganje u obuku i infrastrukturu kako bi se popravile prilike kada je u pitanju odbrana od šumskih požara.

„Podsjećamo, štete od šumskih požara je veoma teško izračunati jer obuhvataju ekonomske, ekološke i socijalne posljedice. Smatramo da je dugoročno od velike koristi donošenje strategija i planova koji treba da sagledaju činjenice i na osnovu njih postave konkretne mjere koje će se odgovorno sprovoditi da bi šume Crne Gore ostale bogatstvo kojim se ponosimo. Takođe smatramo potrebnim bolje sprovođenje kaznenih odredbi koje je jasno prepoznao Zaokon o šumamam kada su u pitanju prekršaji pravnih i fizičkih lica povodom izazivanja požara i šteta u šumama“, zaključuje se u saopštenju DMEN-a.