Karadžić: Zatvaranje Mislovog dola otvara temu sakupljanja otpada 

”Planiramo panel-diskusija na temu primjene odredbe o zabrani upotrebe jednokratnih plastičnih kesa. Mislim da će i građanima biti zanimljivo da čuju u kom smjeru ide zakon i koliko su sada manje količine plastičnog otpada koji završava na odlagalištima ili u životnoj sredini. Takođe, uz problematiku plastične ambalaže, možemo razgovarati o sistemu sakupljanja otpada u Nikšiću s obzirom da je konačno zatvoreno privremeno odlagalište Mislov do, kao i naporima lokalne uprave da se otpad počne iskorišćavati kao korisna sirovina”, rekao nam je on najavljujući panel-diskusiju koju će organizovati u svojstvu eko-ambasadora u Nikšiću za predstavnike Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, lokalne uprave iz Nikšića, nevladinog sektora i zainteresovane građane.

Novi Zakon o upravljanju otpadom usvojen je u aprilu ove godine, a sa brojnim novinama i očekivanja su velika.

Karadžić napominje da je riječ o jednom od najvažnijih zakona koji se odnose na životnu sredinu.

”Očekujemo odgovornu primjenu pogotovo mjere zabrane upotrebe laganih kesa za nošenje – od 15 do 50 mikrona, zatim da ćemo napredovati po pitanju procenta selekcije otpada i reciklaže što nam je prijeko potrebno i gdje smo jako slabi. Zakonom su istaknute obaveze oko sistema preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada od ambalaže, električne i elektronske opreme, baterija akumulatora, vozila, ribolovnog materijala od plasitke, plasitke za jednokratku upotrebu i guma ali i proširene odgovornosti proizvođača sa mjerama koje obezbjeđuju da proizvođači, odnosno uvoznici proizvoda snose finansijsku i organizacionu odgovornost za upravljanje pomenutom vrstom otpada, što je, po meni, jako bitno i što u konačnom može imati za rezulatat smanjenje ukupnih količina komunalnog otpada”, navodi on i smatra da Crna Gora do 2030. godine može postići 50 odsto ponovne upotrebe otpadnog materijala iz mase sakupljenog otpada iz domaćinstava – plastike, papira, stakla i metala.

U tom smjeru veoma važan dokument je Lokalni plan zaštite životne sredine (LPZŽS), koji Nikšić trenutno nema, a posebno u kontekstu obaveza koje Crna Gora ima u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU), kroz Poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.

”Evropska komisija je u najnovijem Izvještaju o Crnoj Gori za 2024. godinu ocijenila određeni nivo spremnosti i određeni napredak u Poglavlju 27 naglašavajući da je neophodno uložiti dodatne napore sa fokusom na lokalne samouprave u pitanjima upravljanja otpadom, zaštite prirode, kao i poboljšanja kvaliteta vazduha i voda”, podsjeća Karadžić i naglašava važnost uspostavljanja pravovremenih i održivih lokalnih rješenja.

Opština Nikšić nedavno je predstavila novi model sakupljanja otpada u okviru kojeg će se odvajati dvije frakcije – mokra i suva. Na naše pitanje šta je potrebno da bi ovaj model zaživio, Karadžić poziva na odgovornost i veću kontrolu.

”Odgovornim odnosom svih segmenata zajednice i većom kontrolom od institucija koje su zadužene za to”, uvjeren je.

U popravljanju cjelokupnog stanja kada je u pitanju cijela oblast, građani mogu mnogo pomoći, ali volonterizam višeg stepena, upozorava, u zajednici je danas teško podstaći.

”Društvo mladih ekologa je formirano 1993. godine kada se isključivo volonterski radilo. Tada je bio prisutan masovni volonterizam, sa željom i voljom da se stanje mijenja nabolje. Nije nam bio poseban poseban podsticaj, osim što smo se okupili oko zajedničke ideje zaštite životne sredine i slobodno vrijeme. A, kada smo imali slobodno vrijeme, prioritet je bilo da se organizuje neka korisna akcija. Sada je drugačije”, upoređuje on.

Ipak, napominje, da je svijest građana dosta razvijenija, jer se radilo na edukaciji, posebno najmlađih.

”Kroz aktivnosti koje obavljam, siguran sam da su i djeca iz predškolskih ustanova čula za pravilno upravljanje otpadom i da znaju osnovni pojam reciklaže. Tako da, mislim, treba više govoriti i akcenat stavljati na kulturu življenja. Prosto gledajući, svi smo nekako kulturniji kad odemo u neku ‘zapadnu sredinu’ nego kod svoje kuće”, primjećuje Karadžić koji će u narednom periodu biti promoter životne sredine i organizovati javne skupove na teritoriji opštine Nikšić a u vezi implementacije Zakona o upravljanju otpadom.

Pritom, kaže nam da je izbor za eko-ambasadora kruna njegovog dosadašnjeg rada, a u tom smjeru, dodaje, posebnu zahvalnost duguje kolegama koje su ga podržale na javnom konkursu koji je organizovalo Ministarstvo, među kojima su NVU Putevima predaka, Ozon, MediaTeam, Ekološko udruženje mladih „Zeleni centar”, Župa u srcu, Zagrad Montenegro, Centar ekoloških politika…

”Osjećaj je poseban, jako sam ponosan, kruna tridesetogodišnjeg rada a pogotovo me čini srećnim i zadovoljnim zbog toga što se priznanje dodjeljuje na osnovu broja podrški od strane nevladinih organizacija sa lokalnog nivoa. Svakako da nije bilo NVO Društva mladih ekologa ne bih ni ja sada bio eko-ambasador jer se moje ekološke aktivnosti vezuju kroz rad u toj nevladinoj organizaciji”, vjeruje i dodaje da Nikšić za tu ulogu ima još iskrenih i pravih boraca.

Nakon 30 godina iskustva u ekološkom NVO sektoru, Karadžić ocjenjuje da se stanje mijenja nabolje, ali ne intenzitetom kojim, kako kaže, možemo i kojim bi trebalo.

”Možda ne živimo u bogatom društvu, ali možemo živjeti u vizuelno urednijem. Za to je potrebno malo volje, da se svi angažujemo i damo svoj doprinos i svima će nam biti bolje. Na kraju tog združenog lanca treba da budu ljudi koji profesionalno obavljaju funkciju uređenja gradskih površina. Idealno stanje će biti onda kada ti ljudi budu imali najmanje posla. Za sada je obrnuto”, zaključuje on.