Lovci traže da se medvjed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, iz Agencije negoduju

Mještani su zabrinuti jer je medvjed zaštićen zakonom i lov na njega je zabranjen…I dok lovci i dalje traže da se vrati staro pravilo u kojem bi se medvjed koji pravi veliku štetu osudio, a potom i odstrijelio, u Agenciji za zaštitu životne sredine ipak nijesu za tako radikalno rješenje…

Selo Smrduša u Banjanima često posjećuje medvjed. Porodici Mićunović je u dva navrata za pola godine napao stoku, poslednji put prije 15ak dana.

“Dva puta u krave je dolazio. Jednu je nagrdio prošle godine, odnosno jeseni. Sad ove dvije, najbolje krave, tri što smo imali nagrdio ih je. Sad ova hoće li ostati živa, ne znam”, kaže mještanka Ruža Mićunović.

Medvjed je u ovom selu prekjuče imao krvavi pir, kada je usmrtio vola od 700 kilograma. Dok lovci kažu da je potrebno medvjeda skinuti sa liste strogo zaštićenih životinja, u Agenciji za zaštitu životne sredine rješenje ne dijele njihovo mišljenje.

“U okolini Nikšića nema sela, nema kraja da medvjed ne pravi štetu. Ja ne mogu ništa izmisliti nešto drugo nego da se medvjed osudi i odstrijeli. Zamislite kad kreće na čovjeka. Mislim da drugog rješenja nema ili nekako izmještanje, ali nemamo uslova za to”, rekao je Milan Vujović iz Lovačke organizacije „Dr Zoran Kesler“.

Aleksandar Perović iz Agencije za zaštitu životne sredine kaže da se praksa letalnog odstrjeljivanja jedinki nije pokazala ispravnom jer će, kako navodi, uvijek doći neka nova jedinka u potrazi za hranom.

Svoje stavove lovci potkrepljuju različitim praksama u evropskim državama.

“Neka vide šta je Rumunija sad uradila. Trebaju da odstrijele 500 medvjeda, donijeli su odluku da se odstrijele. Prije dvije godine u Švedskoj isto su 50 medvjeda odstrijelili”, kaže Vujotić.

Iz Agencije ističu da nadoknadu štete od napada medvjeda u Hrvatskoj država vrši u iznosu od blizu 100 odsto tržišne vrijednosti, dok kod nas to nije praksa. Država je, kažu, prethodne godine, usvojila plan gazdovanja mrkim medvjedom.

“A u samom planu je definisano i postojanje tzv interventnog tima za mrkog medvjeda, čija će osnovna funkcija biti preventivne akcije tj da se u slučajevima gdje se pojavljuje medvjed negdje gdje su naseljena mjesta vrše preventivne aktivnosti, pomoć lokalnom stanovništvu”, kaže Perović.

Sa druge strane Mićunovići se plaše novog susreta sa medvjedom.

“Plašim se i živom i čeljadima. Ne smijemo nikud bez kola po noći, a ni u dan pravo da vam kažem. Jedino džadom ovom mogu, a što se tiče ovih krša – ne smijem”, navela je Ruža Mićunović.

Dok lovci, Agencija za zaštitu životne sredine i nadležno ministarstvo ne pronađu najbolje rješenje za ovaj problem, stočari će trpiti štetu bez prava na pravičnu nadoknadu.