Napušteni psi “okupirali” Blace

img_23012022_141457_800_x_437_pixel
Facebook/Eko park Blace

U mjestu Brestice, dvadesetak kilometara udaljenom od Nikšića, 2015. godine otvoren je azil za pedeset pasa.

Na ulicama grada pod Trebjesom nalazi se, prema procjenama, osam puta više pasa nego što ih je u azilu, prenose Vijesti. Postali su problem iz koga se ne vidi izlaz. I dok lokalna uprava i nevladin sektor traže adekvatno rješenje, u eko-parku Blace, koji je na listi pretendenata da budu stavljeni pod zaštitu, postoji neformalni azil.

”Vjerujem da ih ovdje ima više no u azilu. Mislim da su svi sterilisani, ali neprijatno je ljudima kada dođu i odjednom ih dočeka 20-30 pasa, a ponekad ima i 40. Nije prijatno ni za odrasle, a ne za đecu. Ima đece koja vole pse i hoće s njima da se igraju, ali ima i roditelja koji dođu, vide koliko ih je i – vrate se. Jednostavno ih je strah. Oni su mirni što se tiče toga, ali ljude je strah. Nije ni čudo, to je čitav čopor”, kaže Milo Joko Radović, nezvanični čuvar Blaca, volonter koji je tom mjestu udahnuo dušu i zajedno sa ekolozima vratio mu stari sjaj.

Jedno od privremnih rješenja mogle bi da budu i kamere, jer bi se vidjelo ko dovozi i ostavlja pse.

 

”Ovo se mora riješiti, jer ih zadnjih godina ima u ogromnom broju, a ovo je predivno izletište. Veliki broj ljudi ovdje dolazi, jer ljepše je ovdje dijete dovesti nego bilo gdje drugo. Mislim da inspekcije mogu ovo da riješe. Treba se vidjeti ko ostavlja pse, čiji su, a za ove pse napraviti neki novi azil, ili naći neko drugo rješenje”, ističe Joko.

I predsjednik Društva mladih ekologa Nikšić, Miodrag Karadžić, kaže da je u eko-parku Blace prije nekoliko godina bilo svega nekoliko napuštenih pasa, a sada ih ima na desetine – što unutar i okolo napuštenog objekta koji se tu nalazi, što na drugim lokacijama u parku.

”Građani nam često kažu da im nimalo prijatne situacije nijesu kada se sa nekim, ili više njih, sretnu na nekoj šetnoj stazi, ili drugoj lokaciji u parku. Iako nam još uvijek nije poznat nijedan slučaj napada u parku, stvari se moraju mijenjati. Stanje je za sada održivo samo zahvaljujući savjesnim izletnicima i volonterima koji donose i ostavljaju hranu psima. Bez obzira na dobru volju i savjestan građanski odnos, ovakvo stanje dodatno opominje da je krajnje vrijeme da se problem, ne samo pasa lutalica koji borave u napuštenom objektu, nego i onih na različitim lokacija u gradu, mora rješavati što hitnije”, poručuje Karadžić.

Svjestan je toga i direktor Komunalnog preduzeća Mileta Milatović, ali i činjenice da problem datira godinama i da ga nije tako lako riješiti. Kaže da su Blace samo jedan od pokazatelja koliko je problem napuštenih pasa “aktuelan i akutan”.

”Kako riješiti problem pasa lutalica? Vrlo teško ili nemoguće. Tehnički kapaciteti azila su stalno popunjeni i u povoju je neki novi prostor koji će biti na opštinskoj lokaciji Studenačkih glavica sa oko 900 kvadrata, 30 kvadrata po jedinki, znači za još 30 pasa. Ali, šta je sa onima kojih je po procjeni između 350 i 400? Oni će stalno praviti problem, jer se njihov broj stalno povećava”, kaže Milatović.

Javna tajna je da pse dovoze iz drugih opština, a Milatović ističe da bi tim problemom trebalo da se pozabave službe koje su za to nadležne.

Iako je ovih dana krenula akcija Komunalne policije i NVO sektora “Čitač”, koja se odnosi na čipovanje pasa, direktor Komunalnog preduzeća nije neki optimista da će ona dati očekivane rezultate.

”Vidim da se sve teže i teže živi i da mnogi građani koji su držali te pse puštaju ih na ulicu, jer kilo hljeba je poskupilo, a treba ga podijeliti sa ukućanima i onda taj trend držanja pasa jednog dana padne u vodu. Svjedok sam da mnogi psi koji su bili kućni ljubimci, postaju ulični i gradski ljubimci. Ne vidim da se brojčano stanje smanjuje, već se samo povećava”, ističe Milatović.

Pohvalno je, kaže, što pojedini građani vode računa o psima. Vjeruje da su psi koji se nalaze po gradskim ulicama uglavnom mirni i socijalizovani, ali ima i onih koji su agresivni. Ističe da napušteni psi koji se nalaze po “ruralnim džepovima” grada često znaju da napadnu stada uzornih stočara i pričine veliku štetu.

Opština na ime odštete za ujed pasa godišnje plati i do 250 hiljada eura, i po tom osnovu je u poslednjih šest-sedam godina isplatila 1,8 miliona eura.

 

Izvor: Vijesti

 

 

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Povezani članci

Na 32. Svjetskom kongresu FIEPS i 15. evropskom kongresu najprestižnija nagrada “FIEP Europe Thulin Award” će biti dodijeljena crnogorskom naučniku prof. dr Dušku Bjelici, redovnom profesoru Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore, od najstarije evropske asocijacije u oblasti fizičkog vaspitanja – FIEP EUROPE.