Nikoli Teriću zlatna medalja za planinski med

 „Med je sa obronaka planine Njegoš gdje ljeti selim pčele. U kvalitet nijesam ni sumnjao, s obzirom na to da je predio zdrave prirode i da se radi o ekološki čistoj sredini sa raznovrsnim planinskim biljem, gdje posebno preovladava kiprovina“, kaže Terić, koji sa ponosom ističe da je med sa planine Njegoš potvrdio svoj kvalitet.

Objašnjava da je cilj vrste analize meda da se u laboratorijskim uslovima utvrde parametri koji se odnose na kvalitet, a od strane stručne komisije nakon degustacije da konačna ocjena.

“Ovo je prvo moje izlaganje meda takmičarskog karaktera gdje se radi njegovo ispitivanje i utisci su više nego odlični, za šta sam posebno zahvalan organizatorima na uloženom trudu“, kaže tridesetosmogodišnji Nikšićanin koji iza sebe ima 22 godine pčelarskog staža.

„Pčelarstvom sam iz hobija i znatiželje, a prije svega iz ljubavi, počeo da se bavim od djetinjstva, tačnije od osmog razreda osnovne škole. To su bila prva druženja sa pčelarima od kojih sam krao zanat, zimi čitao knjige i časopise o pčelarstvu i tako nabavio svoje prve rojeve. Dugo vremena sam držao oko desetak društava, a onda sam kasnije nakon zavrsetka studija poceo polako proširivati pčelinjak.”

Danas posjeduje oko pedesetak pčelinjih društava proizvodnih i pomoćnih i to je, kako kaže, domet njegovih mogućnosti shodno drugim obavezama. Mišljenja je da je bolje držati manji broj društava, ali da to bude domaćinski.

A domaćinski se trudi da stvori što bolje uslove. Tako je da bi olakšao seljenje i izbjegao ručno utovaranje i istovaranje košnica, napravio pokretni paviljon u kome su pčele stalno smještene i tako zaštićene od medvjeda, stoke i vremenskih nepogoda.

Proces medobera prekinula suša

S proljeća se obaveze oko pčela povećaju, posebno kada se, kako kaže, vrši razvoj i priprema društava za glavnu pašu.

 „S obzirom na to da zimuju u Bjelopavlićima zbog blage zime, razvoj društava, a samim tim i radovi počnu znatno ranije nego kad sam pčelario stacionarno u mom selu Duga, gdje posjedujem jedan manji pčelinkak od desetak društava koji se stalno nalazi pored kuće i nije seleći“, kaže Nikola.

Ocjenjuje da je ova godina za pčelare bila vrlo turbulentna zbog vremenskih prilika koje nijesu išle na ruku.

 „S obzirom na to da je proljeće bilo jako kišovito, pa je dosta biljaka sa kojih bi pčele sakupljale nektar u procesu cvjetanja bilo neupotrebljivo, dok je planina, konkretno u mom slučaju, dala dosta dobar prinos, ali je proces medobera rano prekinula velika suša zbog čega su pčelari morali priskočiti u pomoć pčelama kako bi ih pripremili za predstojeću zimu“, kaže Terić.

Marija Goranović