Nikšić kroz istoriju: Gradske knjižare

Ovaj put bih se osvrnuo na rad dvije knjižare koje su prethodile otvaranju knjižare braće Kavaja. Prva od njih je knjižara Špira Lakovića koja je ujedno bila i treća knjižara u Nikšiću a koja je otvorena 1908. godine. Njen vlasnik Špiro Laković nije se zanosio idejom da otvori pravu knjižaru u kojoj bi se samo prodavale knjige i školski pribor, već ga je više interesovala laka i brza zarada pa se tako u ponudi njegove knjižare nalazio i širok asortiman prodajnih artikala koji su mu omogućavali da ima dobro prođu na tržištu, a što svakako nije bilo u skladu sa knjižarskim poslovanjem. Iz jednog oglasa iz 1915. godine se može saznati da su se u ovoj knjižari mogle kupiti školske, naučne i zabavne knjige, hartije i koverte za kancelarijsku i privatnu upotrebu, pera, uvlake, razni lapisi, notesi i sl. Međutim, ova knjižara dala je značajan doprinos ne samo kulturnom nego i turističkom razvoju Nikšića, jer je vlasnik knjižare uvidio značaj razglednice da pošalje “slika grada” u svijet pa se između ostalog ova knjižara bavila i izdavanjem razglednica. U svojoj kolekciji posjedujem tri razglednice koje je izdala ova knjižara a siguran sam da ih je bilo još ali o tome ne postoje podaci. Ono što je posebno interesantno za ove razglednice je da su rađene u boji a na dvije od tri razglednice posebno je lijepo prikazan gradski trg (pijaca) na njima.

Knjižara Lakovića je zahvaljujući širokom asortimanu robe mogla da odoljeva jakoj konkurenciji i održala se sve do 1922. godine, kada ju je Špiro Laković prodao i prihvatio se materijalno sigurnije činovničke karijere. Knjižaru je od Špira Lakovića kupio Luka Mijušković (knjižara Luke Mijuškovića i Komp.) i nastavio je da je vodi sve do 1925. godine, kada ju je prodao braći Kavaji. Iako je knjižara Luke Mijuškovića bila kratkog vijeka uspjela je nastavi rad na kulturnom razvoju Nikšića ne samo prodavajući knjige već je objavila i dvije knjige što se smatra uspjehom. Takođe, ona se u svom radu bavila i izdavanjem razglednica pa je tako ostavljen neizbrisiv trag o tome kako je nekada Nikšić izgledao.

Posebno se izdvaja razglednica ulice cara Dušana (današnja Karađorđeva ulica) iz zimskog perioda koja ako se dobro pogleda otkriva pregršt detalja o tome kakav je nekada Nikšić bio. Inače Luka Mijušković je 1927. godine izabran za predsjednika opštine Nikšić i u tom relativno kratkom periodu dok se nalazio na čelu opštine (do septembra 1928. godine) došlo je do savremenijeg organizovanja komunalnih poslova. Između ostalog on je otkupio zemljište za gradski park a na njegovu inicijativu izgrađen je i Dom narodnog zdravlja sa gradskim kupatilom. Od njega je takođe potekla i ideja za izgradnju električne centrale.

Boško Roganović