Nikšić kroz istoriju: Prva osnovna škola u gradu

Prva osnovna škola otvorena je u Nikšiću 1878. godine, a iste te godine otvoreno je 15 osnovnih škola u raznim krajevima Crne Gore.

Osnovna škola dugo godina je bila smještena, sa još drugim ustanovama, u trošnoj zgradi nekadašnje turske vojne bolnice i kasarne. Nova školska zgrada podignuta je tek poslije osamnaest godina, 1906. godine i to na rubu južnog trga, na mjestu gdje se danas nalazi „stara“ pošta (trg Save Kovačevića).

Škola je imala osam učionica (četiri u prizemlju i četiri na spratu), tri kancelarije, odgovarajuće hodnike i pomoćne prostorije. O samoj zgradi škole i njenom radu nema mnogo podataka. Interesantno je to da je te 1906. godine kada je škola otvorena dopisnik lista „Narodna misao“, koji se nije potpisao, vrlo strogo ocijenio samu zgradu.

„Osim pet lijepih učionica, i ne odgovara za školu, osobito mjestom i položajem svojim. Ali utješno je opet što će ova zgrada da privremeno služi za školu, te će svjesno građanstvo (…) odvažiti se i načiniti školu onakvu kakvu zahtijeva savremeni način građenja škola.“ 

Broj učenika koji su pohađali Državnu narodnu školu varirao je iz godine u godinu. U ondašnjim teškim životnim uslovima školu je pohađao samo dio djece, dok jedan dio, naročito ženske, nije ni polazio u školu. Priličan broj djece koja su se upisivala u prvi razred, napuštao je školu nakon što bi završio razred, dva ili tri, na što je najčešće uticalo loše ekonomsko stanje roditelja.

Jedini danas sačuvani značajni dokument o životu i radu Državne narodne škole je knjiga upisnica, koju je sačuvala Marija Kovačević služitelj ove škole od 1935. godine. Polazeći od podataka koji se nalaze sačuvani u ovoj knjizi, u školi su od 1938. do 1941. godine radili učitelji: Radovan Božović, Vidosava Božović, Spasoje Brajović, Angelina Vlahović, Kosara Vujačić, Novo Vučić, Jelena Deretić, Dimitrij Duletić, Milan Zarić, Dija Kadović, Ivo Marković, Đuro Mijušković, Margita Mijušković, Milosav Milatović, Milutin Petrušić, Miloš Popović, Radoje Radojević, Radule Radulović i Milka Tošković. O drugim radnicima u školi nema podataka jer su 1941. godine Italijani zapalili spise i arhiv škole. Škola je, po nekim neprovjerenim podacima, povremeno radila i do 1943. godine. Potpuno je uništena u bombardovanju aprila 1944. godine.

Interesantno je i to da se ispred ove škole nalazila i česma tzv. Gordina česma (zadužbina Gorde Filipović). Osim te česme Gorda Filipović finansirala je 1902. godine izgradnju i mosta na Bistrici (Gordin most).

Boško Roganović