Nikšić u Koprivnici: Tradicionalni susret predstavnika dva grada pobratima

- Autor onogost.me
- 06.06.2016. u 13:02
Učenici OŠ „Milija Nikčević“, predstavnici Opštine Nikšić i kulturni poslenici našeg grada proteklog vikenda bili su gosti hrvatske Koprivnice – grada pobratima. Glavni „krivac“ što ta veza svake godine biva sve jača je rođeni Nikšićanin, Radovan Knežević.
Sa 18 godina pošao je iz Nikšića na studije, a od tada u Bakovčicama, pokraj Koprivnice, započeo život, nikad ne zaboravljući odakle je došao.
Zbog toga je prije deset godina sam pokrenuo inicijativu da se preko „Društva Crnogoraca“ u Koprivnici, a uz podršku tamošnje lokalne uprave, dva grada pobratime, otkad se gotovo svake godine sretaju, druže i produbljuju veze, ne samo dva grada, već dvije kulture, dva naroda.
I ove godine Nikšićani su bili gosti u Koprivnici. Razlog okupljanja bio je tradicionalni Međunarodni kviz znanja i prijateljstva „Europa moja domovina“. To je projekat koji je Radovan još prije 19 godina osmislio kao lokalno takmičenje, da bi svake naredne godine bio veći i značajniji.
Učenici OŠ „Milija Nikčević“ iz Kličeva u svom prvom nastupu prije šest godina osvojili su prvo mjesto i tako omogućili i narednim generacijama da dođu i vide grad od 35.000 stanovnika, mjesto poznato prije svega po čuvenoj „Podravki“.
„Ono što je osnovno za kviz je prijateljstvo. Znanje je u drugom planu, djeca uče koliko uče… Ali, svaki moj kviz uspije kada ovdje vidimo kako se djeca iz različitih krajeva druže, igraju. Ako na kraju razmijene brojeve telefona i mejlove, onda je to za mene uspjeh“, kaže ovaj marljivi Nikšićanin, inače učitelj u područnom odjeljenju u Bakovičicama.
Ovogodišnji kviz okupio je, pored Nikšićana, još četiri tročlane ekipe iz slovenačkog Ptuja, bosanske Čapljine, Tivta i domaće Koprivnice. Kviz, osmišljen tako da djeca odgovaraju na pitanja iz hrvatske istorije, ove godine osvojile su Anja Andrić, Agata Luković i Rozalija Francesković, koje je predvodila voditeljica hrvatske nastave u Tivtu i Kotoru Ana Šarčević.
„Drago mi je zbog učenica jer su prošle godine osvojile drugo mjesto i imale su jaku želju da opet dođu i pobijede, što su učinile. Time je njhov uspjeh veći, tako da i ja uživam u tome“, kazala je Šarčević.
Da su presuđivale nijanse, dokaz je i to da je ekipa iz Kličeva, zbog samo jednog pogrešnog odgovora morala da podijeli treće mjesto sa Slovencima iz Ptuja, dok su Čapljinci poraženi od simpatičnih Tivćanki.
„Još jednom smo tu i ono što je važnije od rezultata je upravo ono na čemu Radovan svake godine uporno istrajava. To su isti cilj, entuzijazam i želja da spaja ljude i gradi mostove prijateljstva“, istakla je na kraju još jednog nezaboravnog druženja Slavica Perošević, direktorica OŠ „Milija Nikčević“.
Kulturna saradnja opština Nikšić i Koprivnica
Radovan nije samo učitelj. On je i gradski odbornik u SO Koprivnica i jedan od cjenjenijih ljudi u tom gradu. Na njegov poziv, predstavnici lokalne uprave i kulturni poslenici tog grada ugostili su predsjednicu SO Nikšić, Sonju Nikčević, pjesnika Dušana Govedaricu, dok je u gradskoj galeriji priliku da se premijerno predstavi imao i nikšićki slikar Miodrag Braco Stevanović.
Topla dobrodošlica u samoj galeriji od VD predsjednika Opštine, Mišela Jakšića, a potom i prigodna svečanost u Skupštini grada, gdje je nakon hrvatske intonirana i crnigorska himna bio je momenat za pamćenje, ali i dokaz dubokog poštovanja prema našoj zemlji i gradu.
„Hvala vam što ste došli uveličati ovaj, mogu slobodno reći, dan kulturne saradnje između Koprivnice i Nikšića, između Bakovčica i Nikšića. Ne moram posebno naglašavati koliko je važna svaka bilateralna saradnja, kulturna saradnja. Ne samo da na taj način štitimo nacionalne manjine kojih, hvala Bogu, imamo i u Koprivnici kada su u pitanju Crnogorci, ali i Hrvata u Crnoj Gori., već su upravo ovakvi susreti vid saradnje koju treba razvijati. Time ćemo štititi i naše običaje i našu kulturu, ali u svim tim susretima nadograditi dalje odnose“, kazao je Jakšić.
Nikčević je, pozdravljajući domaćine, naglasila da se na ovaj način učvršćuju veze, razmjenjuju iskustva, a u kulturi i umjetnosti, kako je kazala, najbolje se razumijemo, dijeleći tako ljepotu stvaranja i sa jedne i sa druge strane, čineći da smo bliži u svakom pogledu.
„Mi smo na ovim prostorima dovoljno prepleteni svim vezama i od ranije. Samo će taj korak koji čeka Crnu Goru da bude dio Evrope i članica NATO saveza, nadam se, za korak još približiti dva grada i zemlje. Ovi susreti čine da se mi kao ljudi bolje upoznamo, da ne bude to samo jedan potpis na papirima koji će učiniti taj korak konačnim, nego da zbilja, od srca, jedni drugima darivamo kao što smo to činili i dosad. Posebno je zadovoljstvo što smo imali priliku da slušamo djecu koja su pokazala svoje znanje i pokazala da u budućnosti mogu biti mnogo pametniji od nas, te da neće više dozvoliti da naprave greške koje smo mi napravili“, kazala je Nikčević zahvaljujući na toploj dobrodošlici i pozivajući domaćine da posjete Nikšić na dan opštine 18. septembra.
Božija Crna Gora
Poseban momenat tokom posjete Koprivnici pripao je našem pjesniku, Dušanu Govedarici. Susret s pjesnikom i recitacije njegovih pjesama koje su izvele članice tamošnje recitatorske sekcije i samom pjesniku, kako je priznao, otkrile su neke nove fluide u pjesmama, koje dotad nije vidio.
Govedarica je u šaljivom tonu komunicirao sa publikom, a onda sa okupljenima podijelio pjesmu pod nazivom „Božija Crna Gora“, nastalu u čast obnove decenije nezavisnosti. Kako je kazao nikad se nije odrekao svog zavičaja, jer pisac koji to uradi onda i nije pravi pisac.
Božija Crna Gora
Mi nijesmo pravili Crnu Goru
nju je Svevišnji u snu pravio
dao je svecu cetinjskom pred zoru
Kako bi je kletvom popravio.
Digao je Lovćen, Krstac, Milogoru,
Stožac, Rumiju, Prokletije,
anđele je poslao u Bijelu goru
nijedan se još vratio nije.
Odonda uz kamena guvna razgovara
I hajdučke pećine pune slave
plave su oči Crna Gora
a čarne oči more plavo.
Božiji pastiri kriju tajnu
Ili je jedna, il’ gore dvije
mnogi su htjeli da je skrajnu
Ali se ona dala nije.
Vodu kada je imala da pije
Braći je svojoj pomagala
Sve što su više lomili je
Ona se više uzdizala.
Mi nijesmo pravili Crnu Goru
nju je Svevišnji u snu pravio
dao je svecu cetinjskom pred zoru
Kako bi je kletvom popravio.
,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”
Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.
Povezani članci
- Društvo
- u
- 0
- Društvo
- u
- 0
- Društvo
- u
- 2