Pokazalo se i satelitskim praćenim jedinkama ždralova koji gnijezde u Finskoj.
Tako je i jedinka pod nazivom Renttima, u sezoni 2009. i 2010. boravila na Nikšićkom polju na svom putu iz Finske, preko Baltičkih zemalja, Poljske, Mađarske, Srbije, Crne Gore pa sve do Libije gdje je provela zimu.
Ornitolog u Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Bojan Zeković kaže da u ovom periodu na prostoru Nikšićkog polja boravi preko 20.000 ptica vodenih staništa. Najbrojnija je baljoška, koja nekad čini i polovinu registrovanih ptica.
Foto: Bojan Zeković
U ovom periodu možemo sresti i glavočku, te druge vrste patki, gnjuraca različitih vrsta galebova, ali pjevačica i grabljivica.
„Nikšićko polje nalazi se na Jadranskom koridoru za migraciju ptica, sačinjeno je od vlažnih livada, pašnjaka, rijeka, jezera i time obezbjeđuje raznovrsne uslove za boravak različitih vrsta. Kraška polja gotovo da predstavljaju oazu u kršu, i čitav lanac koji zauzimaju u Dinaridima je jako važan, jer obezbjeđuje uslove i staništa od velike važnosti. Nikšićko polje nalazi se na važnoj liniji u Crnoj Gori, koja se kreće od delta rijeke Bojane, preko Skadarskog jezera i Bjelopavlića“, objašnjava Zeković.
U vrijeme gniježđenja Zeković ističe da je Nikšićko polje na nivou Crne Gore najvažnija lokacija i za sivog svračka, rijetku i ugroženu vrstu.
Sivi svračak, Foto: Bojan Zeković
Važan stanovnik Nikšićkog polja je i pirgava grmuša, a društvo joj pravi i gnjezdarica kosac, vrsta koja zahtijeva posebno stanište i dosta je rijetka u Crnoj Gori.
"Ona traži vlažnije livade sa posebnom vegetacijom. Ugrožena je isušivanjem, kosidbom u vrijeme gniježđenja, i većim infrastrukturnim radovima kao što smo i imali slučaj u Nikšićkom polju, prilikom obnove kanala", navodi Zeković.
Foto: Bojan Zeković
Najveći broj vrsta ptica bilježe tokom proljeća, kada su migracije u punoj snazi.
Privoliti rode da ostanu
Predah od dugih seoba u Nikšićkom polju prave i dugonoge ptice selice rode.
Nedavno je Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore u saradnji sa Elektroprivredom Crne Gore postavila pet platformi za gniježđenje roda.
Prema riječima ornitologa Darka Saveljića, Nikšićko polje je jedno od najznačajnijih mjesta za ptice u državi.
„Mnogo roda seli preko njega ka krajnjim destinacijama. Postavljanjem ovih gnijezda, uradićemo sve da ih privolimo da ostanu kod nas. Ako ostanu, eto sreće. Nikšić je dosad bio grad Šobića, grad Bedem i Lejk festa, grad piva, ako uspijemo, biće i grad roda“, poručio je Saveljić na Fejsbuk profilu.
Da bi polje bogato livadama, pašnjacima, rijekama, jezerima ostalo zaštićeno, Zeković kaže da uz multidisciplinarni pristup treba pristupiti i odrediti najočuvanije djelove polja, ali isto tako i evidentirati lokacije, sa što bržom reakcijom i sanacijom ključnih problema.
„Dio Nikšićkog polja treba zaštitu na papiru, a da ne bi ostalo samo na tome kao u većini slučajeva, neophodna je i efikasna upravljačka struktura i plan. Ovo može biti velika razvojna šansa Nikšića i u našim vizijama ima veoma pozitivan uticaj na dalji razvoj grada pod Trebjesom“, ističe Zeković.
Upitan koliko bi prevođenje dijela Zete u akumulacije Krupac i Slano ugrozilo ovo područje, Zeković odgovara da je dio Gornjeg Polja, na kojem se planira intervencija, jako važno sa aspekta pomenutih ptica.
„Upravo taj dio plavnih livada na prostoru ispred Brezovika jeste najveći prostor u tom dijelu polja koji je ostao prirodan i očuvan, najviše zbog poplava koje nisu omogućile gradnju, naseljavanje i pritisak, kao što je to slučaj sa drugim djelovima polja. Nikšićko polje je već puno prirodnog izgubilo na račum hidroenergije, neplanske gradnje, eksploatacije, stoga smo u obavezi da na budućem Natura 2000 području spriječimo dalji pritisak i devastaciiju“, kazao je ornitolog u CZIP.
Bogat svijet flore
Ljepotu Nikšićkog polja, koju krase brojne i rijetke vsrste ptica, nemoguće je ne istaći i kroz njeno bogatstvo flore. Biolog i specijalista ekologije, Miloš Džiknić ističe da površini od oko 66 kilometara kvadratnih raste preko 2.000 vrsta vaskularne flore.
Izdvaja endemične vrste penjačice balkanske dioskoreje i populaciju rijetke ugrožene vrste Dalmatinskog zumbulčića, koji je u Crnoj Gori zabilježen na svega nekoliko lokaliteta.
Prepoznaje i interesantne zaštićene vrste Litardierov procjepak, pčelicu, bršljanolisnu ciklamu, raspcijepani kukurjek i Baldačijevu mišjakinjicu, koja raste samo na Trebjesi, zaštićenom objektu prirode.
Da Nikšićko polje raspolaže sa izuzetnim prirodnim resursima, saglasan je iz opštinskog Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine biolog, Boro Vuković.
“Od ukupno 3.250 vrsta vaskularne flore Crne Gore na prostoru opštine Nikšić je zastupljeno više od 2.000 vrsta, što predstavlja u poređenju sa pojedinim evropskim zemljama (Velika Britanija 1.500 vrsta, Holandija 1.400, Mađarska 2.200) izuzetan prirodni resurs”, ocijenio je Vuković.
Marija Goranović
