Novi zakon udara na profit kriminala: Imovina od 50.000 eura može biti oduzeta prije presude

Istog dana, Vlada je zakon uputila Skupštini na razmatranje. O tome bi riječi moglo biti već 24. avgusta.

Jedna od ključnih novina odnosi se na mogućnost da se, pod zakonom propisanim uslovima, postupak trajnog oduzimanja imovinske koristi vodi i kada krivični postupak još nije pravosnažno okončan, odnosno u određenim slučajevima kada presuda nije ni donesena.

Posebno se predviđa mogućnost pokretanja finansijske istrage kada postoji osnovana sumnja da je krivično djelo učinjeno u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije i da je njegovim izvršenjem direktno ili indirektno mogla biti stečena imovinska korist vrijedna najmanje 50.000 eura.

“Imovinska korist može se oduzeti ako je u odnosu na učinioca doneseno rješenje kojim se potvrđuje optužnica, odnosno zakazan glavni pretres u skraćenom postupku za neko od krivičnih djela učinjenih u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije, ako njena vrijednost iznosi najmanje 50.000 eura i ako je sud, na osnovu okolnosti slučaja, a naročito očigledne nesrazmjere između vrijednosti imovine nakon umanjenja za plaćene poreze i druge dažbine i zakonitih prihoda imaoca, i činjenice da imalac vjerodostojnim ispravama ili na drugi način nije učinio vjerovatnim da je porijeklo imovinske koristi zakonito, utvrdio da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću”, navedeno je u predloženom zakonu.

Tako se postupak ne fokusira samo na učinioca krivičnog djela i eventualnu zatvorsku kaznu, već i na novac i imovinu koji predstavljaju ekonomsku korist kriminala.

Finansijska istraga omogućava da se utvrđuje šta neko posjeduje, koliki su mu zakoniti prihodi i troškovi života, ali i da li je imovinu prenosio na članove porodice, treća lica ili pravne sljedbenike.

Razlika između imovine i prihoda 

Zakon predviđa da osnovana sumnja da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću postoji kada je imovina učinioca u očiglednoj nesrazmjeri sa njegovim zakonitim prihodima.

Ako je imovinska korist stečena kriminalom pomiješana sa zakonito stečenom imovinom, i ukupna imovina može biti predmet oduzimanja, ali do procijenjene vrijednosti koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Posebna pažnja posvećena je i pokušajima skrivanja imovine njenim prenosom na druga lica. Ako se utvrdi da je imovina prenesena bez naknade ili uz očigledno neodgovarajuću naknadu, a primalac je znao ili je mogao da zna da potiče iz kriminalne djelatnosti, i takva imovina može biti obuhvaćena postupkom.

Predlog zakona predviđa i mogućnost oduzimanja imovinske koristi od člana porodice učinioca, bez obzira na to da li živi sa njim, ako se utvrdi da je znao, mogao da zna ili bio dužan da zna da je cilj prenosa ili sticanja imovine bio izbjegavanje njenog oduzimanja.

Interesantno je i da država može imovinsku korist za koju je određena privremena mjera obezbjeđenja dati u zakup ili povjeriti na upravljanje licu koje nije povezano sa imaocem, odnosno vlasnikom, a može je dati i državnim organima i organima lokalne samouprave, pravnim licima koja vrše javna ovlašćenja, humanitarnim i nevladinim organizacijama ili drugim pravnim subjektima.

“Privremeno oduzetu imovinsku korist od istorijske, umjetničke i naučne vrijednosti nadležni organ predaje na čuvanje ustanovama specijalizovanim za čuvanje takve imovine, do pravosnažnosti odluke”, precizirano je.

Privremeno oduzete predmete od plemenitih metala, dragog ili poludragog kamenja, bisera i druge predmete od vrijednosti nadležni organ predaje na čuvanje Centralnoj banci Crne Gore.

Objašnjava se i da privremeno oduzeto oružje nadležni organ predaje na čuvanje organu za unutrašnje poslove, osim starog oružja koje se predaje na čuvanje muzeju.

“Nadležni organ može državnom organu, odnosno organu državne uprave dati na korišćenje, bez naknade, privremeno oduzetu pokretnu imovinu ako je to potrebno u cilju zaštite bezbjednosti ličnosti koja se štiti u skladu sa propisom kojim se određuju ličnosti, objekti i prostori koje obezbjeđuje policija“, ukazano je u predlogu.

Policija prati, tužilac vodi, sud odlučuje

Oduzimanjem imovinske koristi odlučuje sud, dok državno tužilaštvo i policija imaju ključnu ulogu u identifikovanju, praćenju i otkrivanju imovine.

Finansijskom istragom rukovodi državni tužilac, koji može usmjeravati rad policije, poreskih i carinskih organa, kao i drugih institucija koje mogu raspolagati podacima važnim za utvrđivanje porijekla imovine.

Tužilac može tražiti podatke od banaka i drugih finansijskih institucija, ali i od pružalaca usluga povezanih sa digitalnom i kriptoimovinom.

Predlog zakona izričito obuhvata i digitalnu i kriptoimovinu, čime se finansijska istraga proširuje i na savremene načine čuvanja i prenosa vrijednosti.

Jedna od značajnih odredbi jeste da se postupak oduzimanja imovinske koristi može voditi prije, tokom i nakon okončanja krivičnog postupka.

U određenim situacijama predviđeno je trajno oduzimanje imovine i kada krivični postupak ne može biti nastavljen, na primjer zbog smrti okrivljenog, bjekstva, imuniteta, amnestije, pomilovanja ili drugih okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.

U tim slučajevima zakon predviđa posebne uslove, među kojima je i vrijednost imovinske koristi od najmanje 5.000 eura, kao i zahtjev da iz dokaza proizilazi da bi krivični postupak bio završen osuđujućom presudom da nije nastupila okolnost koja je spriječila njegovo okončanje.

Cilj je da se prati trag novca – od zakonitih prihoda i ukupne imovine, preko prenosa na povezana lica, do digitalne i kriptoimovine – i da se, kada se za to ispune zakonski uslovi, kriminalni profit oduzme, poručuju predlagači.

rtcg.me