Održan istorijski čas o Draganu Gigu Ceroviću

Organizatori događaja bili su UBNOR i antifašisti Nikšić i Izviđački odred “Dragan – Gigo Cerović”.

Slobodan Mirjačić, ispred UBNOR-a i antifašista Nikšića, pričao je o liku i djelu Dragan Giga Cerovića, a prvo se osvrnuo na njegovo porijeklo.

”Bratstvo Cerović je od nastanka imalo bastadure i umne ljude koji su prednjačili u svom vremenu i svojoj sredini”, rekao je Mirjačić pred članovima porodice, građanima i izviđačima odreda koji nosi njegovo ime.

 Ime Dragana Giga Cerovića, kako je rekao, ne smije se zaboraviti, a potom je naveo biografske podatke iz njegovog kratkog života koji se završio pogibijom u Drugom svjetskom ratu.

”Rođen je u radničkoj porodici 1919. godine u Nikšiću. Osnovno i gimnazijsko školovanje završio je u Nikšiću a Pravni fakultet je upisao u Beogradu. Isticao se u skojevskoj organizaciji a posebno u protestnim demonstarcijama u Nikšiću i u Beogradu. Zapažena je njegova aktivnost u naprednom studentskom pokretu, gdje je stekao bogato iskustvo u ilegalnom radu”, rekao je predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića.

Poslije kapitulacije Jugoslavije, Dragan Gigo Cerović vratio se u Nikšić, gdje je nastavio sa još žešćim radom u pripremi ustanka. 

”Prikupljanje oružja, sanitetskog materijala, hrane i sl. bile su osnovne aktivnosti skojevaca i napredne omladine koje nije manjkalo u okupiranom, ali slobodarskom Nikšiću. Zbog beogradskog iskustva Gigo od KPJ dobija zadatak da ostane u gradu kao ilegalac gdje dobija najozbiljnije zadatke. Jedan od najkomplikovanijih zadataka koji je Dragan dobio od Partije je bio likvidacija Košaka. U gradu je bilo nekoliko policijskih protuva, koji su poznavali napredne ljude i omladince, pa su ih počeli potkazivati okupatoru, koji ih je zatvarao, internirao ili ubijao. Jedan od takvih izdajnika bio je žandarmerijski narednik Košak, po zlu poznat i opasan po narod i pokret. Gigo Cerović i Miljo Milatović kao i sve partijske zadatke uspješno su sproveli poslije dugog praćenja u jesen novembra 1941. godine. Likividacija ovog omraženog narednika je izazvala represalije nad nedužnim narodom, a Dragan i Miljo su napustili okupirani Nikšić i pristupili partizanskim jedinicama”, ispričao je Mirjačić.

Nakon toga, dodao je Mirjačić, dogodile su se represalije nad nedužnim narodom, a Dragan i Mijo napustili su okupirani Nikšić i pridružili se tek formiranoj Petoj crnogorskoj proleterskoj brigadi, sa kojom su učestvovali u borbama u Pivi, na Volujaku, Zabrđu i Treskavici.  

.”Uvijek je pokazivao neustrašivost i bljuvao vatru živu. U borbama kod Zabrđa, jula 1942. godine, Gigo je teško ranjen. Svjestan težine svojih rana do posljednjeg dana ostao je vedar i raspoložen. Sa nosila je pjevao partizanske pjesme i koračnice, hrabrio je drugove da istraju do slobode. Često je govorio da je lijepo i časno umrijeti za slobodu svog naroda. Jula mjeseca 1942. godine u svojoj 23-oj godini života od posljedica ranjavanja prestalo je da kuca srce hrabrog revolucionara i časnog izdanka porodice Cerović – Dragana Giga Ćetkova. Za narodnog heroja proglašen je 10. Jula 1953. godine”, kazao je Mirjačić.

Prof. Mijat Božović, starješina Izviđačkog odreda „Dragan – Gigo Cerović“, naveo je da je davne 1928. godine učenik Gimnazije Tibor Sekelj osnovao prvi izviđački steg u Zetskoj banovini. Kasnije će steg postati odred, koji je okupljao najbolje omladince, među kojima se posebno isticao Dragan Cerović – Gigo.

Kako je rekao, sve izviđačke aktivnosti prestale su početkom rata u ondašnjoj Jugoslaviji, a pedesetih godina dolazi do obnavljanja i osnivanja novih odreda. Jedan od prvih 

”Među prvima je obnovljen prvi odred u Gimnaziji koji sa punim razlogom dobija ime „Dragan Cerović – Gigo“. Od tada su se mijenjale mnoge generacije ovog odreda, ali ostala je istina da su uvijek bili najbolji ili među najboljima u Jugoslaviji, kazao je Božović, naglasivši da osim priznanja na takmičenjima članovi tog izviđačkog odreda suse isticali i u brojnim humanitarnim akcijama, pomažući građanima u nevoljama, poboljšanju uslova života, ali i doprinosom na unapređenju životne sredine i to ne samo u našoj državi i bivšim jugoslovenskim republikama, već širom svijeta”, poručio je Božović

 U ime porodica Martinović i Cerović, na pijetetnim riječima organizatorima se zahvalio Niko Martinović, naglasivši da su ovakvi istoriski časovi prilika da se podsjetimo svojih rodoljuba, patriota, boraca prožetih ljubavlju i prokletstvom da vječno u sebi nose Crnu Goru. 

”Sublimat našeg istorijskog, etičkog i duhovnog bića predstavlja 13. jul. Antifašizam je temelj moderne Evrope, kao je i temelj moderne i savremene Crne Gore. Mislim da mi moramo biti dostojni njihovod zavještanja, dužnosti i časti. Moramo biti svjesni da svaka generacija nosi svoj teret, svoju misiju i da svaka mora ispuniti svoju sudbinu, kako bi ostavila trag o sebi”, kazao je Martinović.