Pivska planina na udaru potkornjaka

Osušenih stabala na zelenim šumskim prostranstvima ima širom Crne Gore, a sve ih je više i na Pivskoj planini.

Mali insekt koji uništava hektare šuma velikom brzinom napada prije svega oboljela stabla i ona koja su usljed vjetra i snijega pala na zemlju.

“To je jedno veoma pogodno tlo za brzo razmnožavanje potkornjaka, a ovo utiče i na susjedna stabla kao što vidimo ova smrča je bila zdrava ali je sada napadnuta potkornjakom, najvjerovatnije da su sa ove izvale potkornjaci otišli”, kazao je šumarski inženjer u penziji Blažo Janković.

U Parku prirode “Piva” zabrinuti su stanjem na terenu i traže hitnu reakaciju nadležnih.

“Sanitarna sječa gotovo da nije postojala, a problem je neophodno riješiti tako što je stabla koja su oboljela, oborena i osušena stabla, neophodno što prije fizički ukloniti iz šume”, kazao je direktor Parka prirode “Piva” Nikola Cicmil.

U Upravi za gazdovanje šumama i lovištima ne spore da potkornjak pravi štetu, ali nijesu zabrinuti.

“Trenutno stanje nije alarmantno da se radi o nekom velikom ugrožavanju šume, ali se mora reagovati odmah kako bi se spriječilo dalje širenje potkornjaka”, kazala je Bosiljka Žarković iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima PJ Plužine.

Ko da reaguje, nadležna je Uprava za gazdovanje šumama?

“Mi smo reagovali, radimo već doznaku, odnosno završavamo je”, dodala je Žarković.

Žarković ističe da se već godinama bore sa potkornjakom između ostalog i postavljanjem tzv. feromonskih klopki, tenderi se redovno raspisuju ali neka stabla često nije moguće odmah izvući zbog dugih zima i nepristupačnih terena.

“To su promjene koje su se pojavile u toku zime, ne moraju da budu samo od potkornjaka, nego i vjetroizvale, snjegoizvale. Imamo još jedan jesenji tender i moći će da se krene u sječu i izvlačenje tih stabala”, kazala je Žarković.

“Trajno rješenje je izrada i sječa fiziološki oslabljenih stabala i postavljanje feromonskih klopki”, dodao je Janković.

Cicimil predlaže hitno formiranje stručnog tima koji će napraviti sanacioni plan jer šteta po biodiverzitet može biti nepopravljiva.

“S druge strane, to će imati i ekonomski uticaj jer šume neće biti toliko kvalitetne prilikom sječe tako da će svi biti na gubitku”, kazao je Cicmil.

Dok traje bitka sa potkornjakom, dodatna opasnost su i požari koji bi bili fatalni za šumske komplekse kada bi zahvatili ovako osušena stabla.