Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Podrška za žensko preduzetništvo slabo iskorišćena

privredna_komora_cg1_0
Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 24.08.2019. u 13:41

Podrška ženskom preduzetništvu u Crnoj Gori je dosta prisutna na institucionalnom nivou, ali nije dovoljno iskorišćena, pri čemu je za razvoj te oblasti značajno pružanje finansijske i nefinansijske podrške, kao i umrežavanje žena preduzetnica, smatraju u Privrednoj komori (PKCG).

Iz Komore su rekli da podrška razvoju preduzetništva kod ženskog dijela populacije podrazumijeva kreditne linije za žensko preduzetništvo uz povoljnije rokove i kamatne stope, te u nefinansijskom dijelu organizaciju informativnih seminara i sastanaka, pružanje informacija onima koji žele da započnu i razvijaju biznis, edukacije preduzetnica u oblasti izrade biznis planova, kao i istraživanje tržišta i razvoj marketing plana.

“Potrebno je umrežavanje žena preduzetnica regiona i povezivanje kroz zajedničke projekte, kao i puna saradnja svih aktera javnog, privatnog i civilnog sektora kako bi preduzetnički potencijal žena dao svoj puni doprinos razvoju ekonomije i modernog društva”, kazali su predstavnici PKCG agenciji Mina-business.

Ekonomsko osnaživanje žena znači da se njihovim većim učešćem u donošenju odluka, kreira prosperitetnije društvo, zdravija ekonomija i kompletnija ravnopravnost polova.

Iz Komore su podsjetili da Crnu Goru, već neko vrijeme, karakteriše neravnopravan položaj žena u pogledu ostvarenja ekonomskih i socijalnih prava.

“Položaj žena na tržištu rada je lošiji u odnosu na mušku populaciju, posebno u pogledu dostupnosti rukovodećih funkcija i samozapošljavanja, odnosno vođenju sopstvenog biznisa. Prema poslednjim podacima od Monstata, svako deseto preduzeće je u vlasništvu žena. One koje pokrenu sopstveni biznis, obično to čine iz nužde i radi dopune porodičnog budžeta i najčešće se upuštaju u jednostavnije biznise manjih razmjera. Kao najznačajnije barijere u poslovanju, žene ističu komplikovane administrativne procedure, nelogična regulatorna rješenja, visine državnih poreza i dažbina, otežan pristup izvoru finansiranja usljed neposjedovanja garancija u vidu imovine, visoko plaćanje doprinosa za radnike, komunalnih naknada i nelojalna konkurencija u vidu neregistrovanih biznisa iz njihove djelatnosti”, naveli su iz Komore.

PKCG je, u cilju eliminisanja tih barijera i u cilju praćenja evropskih i svjetskih trendova, formirala Odbor za žensko preduzetništvo koji je aktivan od 2006. godine. Njega, osim preduzetnica čine i predstavnice Vlade i nevladinog sektora.

“Tokom posljednje sjednice Koordinacionog odbora udruženja za žensko preduzetništvo, predloženo je da se inicira oslobađanje start up preduzeća i mikro organizacija plaćanje doprinosa koji se odnose na doprinose na zarade, tokom prve dvije godine poslovanja”, rekli su iz Komore.

Odbor će insistirati na dosljednoj primjeni relativno dobrog pravnog i strateškog okvira za razvoj ženskog preduzetništva.

Iz Komore su, govoreći o pružanju podrške za podsticanje razvoja ženskog preduzetništva, kazali da je ona na institucionalnom nivou dosta prisutna, ali na žalost nije dovoljno iskorišćena.

“Ministarstvo za ljudska i manjinska prava kroz IPA 2014 pruža podršku ženama kroz organizaciju treninga o registraciji, administraciji i vođenju biznisa, promociji proizvoda na društvenim mrežama, poslovnoj komunikaciji, poreskom sistemu, ljudskim resursima, liderstvu i motivaciji, marketingu, finansijskom menadžmentu, umrežavanju i prodaji”, rekli su iz Komore.

Ministarstvo ekonomije, kako su podsjetili, pruža podršku razvoju ženskog biznisa kroz sprovođenje Strategije za razvoj ženskog preduzetništva i uključivanje žena u brojne postojeće programe podsticanja direktnih investicija, razvoja biznis zona, programe povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja, podrške za modernizaciju prerađivačke industrije i razvoja preduzetništva, te mentoringa za mala i srednja preduzeća.

Investiciono razvojni fond (IRF) podržava žensko preduzetništvo kroz posebnu kreditnu liniju za žene u biznisu kao i kroz program koji su razvili u saradnji sa Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija (UNDP) kroz koji žene u biznisu mogu dobiti nefinansijsku podršku – edukaciju, umrežavanje i promocije.

“Kreditna linija Žene u biznisu iznosi do deset hiljada eura sa rokom do šest godina, a kamatna stopa je 2,5 odsto, a na sjeveru dva odsto. Kreditna linija za start up žena u biznisu je sa kamatnom stopom nula, dok kamatna stopa za ostale kreditne linije IRF-a za žene iznose najviše do tri odsto kamatne stope”, saopštili su iz PKCG.

Na lokalnom nivou kroz sprovođenje lokalnih akcionih planova za rodnu ravnopravnost izrađuju se i sprovode programi za ekonomske osnaživanje žena koji predviđaju lokalnu finansijsku i nefinansijsku podršku razvoju ženskog preduzetništva.

Prema podacima Monstata, u prvom kvartalu u Crnoj Gori u populaciji između 15 i 64 godina žene čine 50,5 odsto stanovništva. Udio žena u populaciji sa diplomom sa fakultetom, akademijom, magistarskom ili doktorskom titulom čini 55 odsto, dok s druge i dalje je prisutan visok stepen žena sa fakultetom, akademijom, magistarskom ili doktorskom titulom među nezaposlenima i to 50,7 odsto.

U Komori su zaključili da preduzetnice koje su osviješćene i uspješne mogu postati promoterke ekonomskog razvoja u korist jednakosti i socijalno odgovornog biznisa, uključivanja ekološke dimenzije u biznis, kao i postati promoterke zapošljavanja žena koje inače imaju male šanse za zapošljavanje.

 

Izvor: Mina

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Na kraju prošle godine poreska dugovanja crnogorskih opština, njihovih javnih ustanova i privrednih društava iznosila su 81,3 miliona, dok za kredite opštine duguju još 107 miliona eura, saopštio je ministar finansija Novica Vuković.