Potpisan Protokol o zaštiti novinara: “Napadi se neće tolerisati”

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri kazao je da je privilegija EU da otvori ovu konferenciju, naglasivši da EU vjeruje da je od ključnog značaja obezbijediti sigurnu okolinu u kojoj novinari mogu da obavljaju svoj posao.

“Novinari su stubovi slobode medija. Juče smo dodijelili nagrade za istraživačko novinarstvo, jer je važno građanima obezbijediti kvalitetne informacije i zaštititi novinare od svih mogućih napada”, rekao je Seri.

Seri je istakao da zemlje moraju imati nultu toleranciju prema napadima na novinare, te da su nadležne institucije u Crnoj Gori u poslednje vrijeme pokazale napredak, posebno nakon slučaja u Beranama.

“Nadamo se da će i tu reakcija biti brža. Onlajn nasilje, prijetnje i napadi na novinare ne mogu proći nekažnjeno”, dodao je on.

Seri je podsjetio i na važnost izbora člana Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge, što će, kako je naveo, biti predmet izvještaja EU.

Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukas poručio je da je neophodno obezbijediti okruženje u kojem novinari mogu raditi sigurno i nezavisno.

“Kada su novinari utišani, javnost gubi priliku za debatu i za kvalitetne informacije. Nedavni napadi su podsjetnik da oni trpe samo zato što rade svoj posao. Država mora obezbijediti odgovarajuću podršku onima koji prolaze kroz takve situacije”, rekao je Haukas.

Marković: Napadi na novinare se neće tolerisati

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković ocijenio je da današnje potpisivanje protokola predstavlja prvi korak ka uređenom pristupu zaštiti i podršci medijima.

“Tužilaštvo je pokazalo takav pristup primjenom uputstva donijetog 2024. godine, kojim je određeno prioritetno postupanje u predmetima napada na novinare. Time se stvara ambijent u kojem novinari mogu slobodno da rade svoj posao”, kazao je Marković.

Dodao je da je poruka tužilaštva jasna – napadi na novinare se neće tolerisati.

“Crna Gora stoji iza svojih medija. Kreirajmo ambijent jačanja slobode medija i povjerenja između novinara i državnih institucija. Sindikat medija u državnom tužilaštvu će uvijek imati partnera”, poručio je Marković, zahvalivši državnom tužiocu i portparolu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vukasu Radonjiću na doprinosu približavanju rada tužilaštva javnosti.

Vujović: Kada novinar nije bezbjedan, nije bezbjedna ni istina

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da novinari danas nose teret pritisaka i fizičkih napada, te da je dužnost države i institucija da pokažu da su uz njih – ne samo deklarativno, već kroz konkretne reakcije i podršku.

“Kada novinar nije bezbjedan, nije bezbjedna ni istina. Država, institucije i društvo moraju govoriti jednim glasom”, poručila je Vujović.

Božović: Novinari ne smiju biti nezaštićeni

Ministar pravde Bojan Božović rekao je da je sloboda izražavanja jedno od osnovnih ljudskih prava i da je današnja inicijativa od ključnog značaja za unapređenje zaštite novinara.

“Problem nedovoljne zaštite ne datira od juče, traje godinama. Iako smo napravili pomake, nivo zaštite i dalje nije dovoljan. Da je sve onako kako treba, ne bismo danas razgovarali o formiranju mehanizma”, rekao je Božović.

Ukazao je da su posebno pogođene novinarke i poslanice, te da se mora osigurati bolja zaštita od onlajn nasilja.

Kažanegra Stanišić: Bezbjednost novinara je javno pitanje od najvećeg značaja

Državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Dragana Kažanegra Stanišić kazala je da je bezbjednost novinara jedno od ključnih pitanja svakog demokratskog društva i javno pitanje od najvećeg značaja.

“Novinarstvo je stub demokratskog društva. To je profesija koja podrazumijeva istraživanje i traganje za istinom, pa je često prate brojni izazovi”, rekla je ona.

Kažanegra Stanišić je istakla da MUP tretira bezbjednost novinara kao prioritet, svjesno da su napadi i prijetnje novinarima ozbiljan udar na demokratske vrijednosti.

Prema njenim riječima, tokom 2024. godine registrovano je 17 napada na novinare, medijske kuće i njihovu imovinu, od kojih je sedam kvalifikovano kao krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti – četiri su rasvijetljena, dok se tri i dalje istražuju. U četiri slučaja pokrenuti su prekršajni postupci, a dvojici novinara pružena je policijska zaštita.

“U prvih devet mjeseci ove godine registrovano je 18 napada, od čega se 11 odnosi na onlajn prijetnje, a u četiri slučaja prijetnje su stigle iz inostranstva. U sedam slučajeva podnijete su krivične prijave, u šest prekršajne, a u jednom su pokrenuta oba postupka”, navela je državna sekretarka.

Istakla je da Uprava policije, u saradnji s tužilaštvom i međunarodnim partnerima, preduzima mjere i u slučajevima kada prijetnje dolaze izvan Crne Gore, te da trenutno fizičku zaštitu imaju tri novinara, dok jedan ima operativno–preventivno obezbjeđenje.

Kažanegra Stanišić je podsjetila da je izvršena reorganizacija Sektora za borbu protiv kriminala, kojim su sistematizovana tri nova radna mjesta za inspektore koji se bave napadima na novinare.

Posebno je naglasila saradnju Ministarstva i Uprave policije s Komisijom za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima.

“Odluka Ministarstva da ponudi nagradu od milion eura za informacije o ubistvu Duška Jovanovića nastala je upravo na inicijativu Komisije. To nije samo operativna mjera, već znak institucionalnog opredjeljenja da se prekine krug nekažnjivosti”, kazala je Kažanegra Stanišić.

Ona je poručila da je bezbjednost novinara imperativ, te da će buduće formiranje Mehanizma za bezbjednost novinara biti dodatna potvrda spremnosti države da obezbijedi zaštitu svih medijskih radnika.

“Samo zajedničkim pristupom nadležnih organa, Sindikata medija, tužilaštva i redakcija možemo stvoriti okruženje u kojem novinari rade bez straha. Ministarstvo ostaje otvoreno za sve inicijative koje doprinose tom cilju”, zaključila je Kažanegra Stanišić.

Kračković: Mehanizam postoji u evropskoj praksi

Predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković kazao je da ideja o formiranju Mehanizma za bezbjednost novinara nije nova i da postoji u praksi drugih zemalja, poput Holandije.

“Ideju za njegovo formiranje dao je Mihailo Jovović, predsjednik Komisije za istragu napada na novinare. Mehanizam bi omogućio pravnu i psihološku pomoć kroz telefonsku liniju dostupnu 24 sata dnevno”, rekao je Kračković.

Prema podacima Sindikata, u prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je 20 slučajeva napada i pritisaka na novinare – verbalne prijetnje, SLAPP tužbe, fizički napadi, onlajn prijetnje i targetiranje od strane političkih institucija.

“Promptno se reagovalo u najvećem broju slučajeva. Vjerujemo da će uspostavljanje ovog mehanizma poboljšati situaciju i da će i mediji prepoznati njegov značaj”, zaključio je Kračković.