Ribolovne dozvole opet na kašičicu

Sa druge strane, prema najavama, država ove godine planira da poveća broj inspektora koji će na moru kontrolisati krivolov ali, između ostalog, i sportske ribolovce. Ako budu revnosni, a dozvolu “ne ugrabite” na vrijeme, odlazak u ribolov može da vas košta ne samo izgubljenih udica već i 200 eura prekršajne kazne.

Nema promjena

Broj je i ove godine limitiran na 2.000 godišnjih dozvola za punoljetne građane, koje su već podijeljene sportskim klubovima krajem decembra. Dobar dio je već prodat jer to nijesu dozvole samo za Primorje već ih može kupiti, pod uslovom da nijesu prošle, svako ko ima crnogorsku ličnu kartu a namjerava da sportski ribolov praktikuje na moru.

Za juniore je opredijeljeno 300 dozvola, koliko i za takozvane privremene dozvole koje se izdaju na 10 ili 30 dana po cijeni 15, odnosno 30 eura, a mogu ih kupiti rezidenti, ali i stranci. Takođe, ako nijesu prošle. Pritom, zakon ne poznaje mogućnost izdavanja dnevnih sportskih ribolovnih dozvola na moru…

Zvanično objašnjenje za postavljene kvote i limite je što država time želi da zaštiti more od prelova, na šta sportski klubovi i ribolovci upozoravaju da u praksi ispaštaju sportisti, a ne postoji realna slika o tome koliko se stvarno ribe izvadi iz mora.

“Broj dozvola za obavljanje sportsko-rekreativnog ribolova na moru je definisan Pravilnikom o sportsko-rekreativnom ribolovu na moru, u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu, i u ovoj godini nije planirana izmjena ili dopuna navedenog propisa”, potvrđeno je Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Kako su u odgovorima na upit Pobjede odgovorili iz tog Vladinog resora, do danas nijesu, kažu, dobili zahtjev, predlog ili inicijativu od Saveza za sportski ribolov na moru, sportsko-ribolovnih klubova ili zainteresovane javnosti “na osnovu koje bi se pristupilo ocjeni razloga za povećanje broja dozvola koje se mogu izdati za obavljanje sportsko-rekreativnog ribolova na moru”.

“Naglašavamo da je posljednja izmjena navedenog pravilnika rađena u konsultaciji sa predstavnicima Saveza za sportski ribolov na moru”, ističu u Ministarstvu.

Stara tema

Iz Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore podsjećaju da dozvole nijesu nova tema i da su prije nekoliko godina jedva uspjeli da izdejstvuju da Ministarstvo podigne kvotu sa tadašnjih 1.500 na 2.000 što, smatraju, odavno nije dovoljno.

Potpredsjednik Saveza Željko Košić, koji je i predsjednik lani najtrofejnijeg domaćeg kluba SRK Igalo (tim koji je osvojio svjetsku klupsku bronzu), ističe za Pobjedu da se ne može izjednačiti situacija kada je Savez imao 11 klubova sa današnjih 29.

“Dozvole u klubovima mogu da kupe svi građani Crne Gore, jer je sportski ribolov dozvoljena aktivnost. U praksi se, zbog kvota i restriktivne politike događa da ljudi žele da kupe dozvolu da bi regularno, par puta godišnje izašli na vodu, a dozvola nema već početkom ljeta. Onda nastaje potraga i zvanje telefonom od kluba do kluba, od Igala do Ulcinja ne bi li se negdje pronašla koja”, objašnjava stanje Kosić.

Prema njegovim riječima, Savez situaciju premošćava tako što se neki klubovi sa dužom tradicijom moraju odricati broja dozvola da bi manji ili noviji klubovi dobili makar po 20-30 dozvola, što je svakako premalo.

“U Igalu imate 5.000 stanovnika, a klub raspolaže sa 100 dozvola. Dogodiće se u julu ili avgustu da neko iz Igala želi da kupi dozvolu. Nećemo imati da mu izdamo i mi, pored njegove volje da bude legalan, pravimo krivolovca jer će on svakako poći da baci udicu. Da ne govorim o tome da makar 50 odsto turista koji dođu u Crnu Goru sa sobom ponesu štap za pecanje i koji bi, kao što je to slučaj svugdje u svijetu, kupili dnevnu dozvolu. Takvoga neću moći da pitam zašto riba bez dozvole, jer on sve i da hoće da je kupi neće imati gdje. To je suluda situacija”, smatra Kosić.

Diskriminacija

Advokat Miljan Knežević, koji je i pasionirani sportski ribolovac i ronilac, ističe da je crnogorsko rješenje najblaže rečeno čudno i diskriminatorsko, jer se stvari postavljaju kao da je riječ o nekoj vrsti koncesije.

“Radi se o ustavnoj neravnopravnosti. Ako imate, primjera radi, 10.000 ljudi koji bi se bavili sportskim ribolovom, vi ograničavate njihova prava (a ribolov nije zabranjena djelatnost) i dajete šansu da tu vrstu legalne razonode i hobija praktikuje samo 2.000 ljudi. Pritom, neki klubovi jedva da mogu da dobiju 30 dozvola, od kojih treba da odvoje sredstva za kotizacije i organizaciju takmičenja, što je uslov da naredne godine uopšte imaju pravo da zaduže nove dozvole. Onda imate situaciju da su troškovi takmičarske strane ribolova drastično visoki, a rekreativna strana je pod restrikcijom države”, primjećuje Knežević.

To , kako kaže, za posljedicu ima revolt građana, koji svakako upražnjavaju ribolov, a od lojalnih i regularnih ribolovaca pravimo krivolovce bez njihove želje.

“Poseban problem su turisti koji niti imaju gdje da kupe dozvolu, niti poštuju pravila jer nema ko da ih kontroliše. Koja se to lovočuvarska služba može finansirati od tako malog broja dozvola. Kome da tražite isprave, ako mu ne dajete šansu da kupi dozvolu. Posljedica je haos na vodi, izlov nedorasle ribe, a na papiru i pro forme sve u skladu sa zakonom”, navodi Knežević.

Drže se zakona

Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, međutim, ističu da trenutno ne postoji zakonska mogućnost da se prevaziđu utvrđeni limiti, odnosno nema mogućnosti za uvođenje novog tipa dozvola (konkretno dnevnih) za obavljanje sportsko-rekreativnog ribolova.

“U toku je priprema novog zakona o morskom ribarstvu i marikulturi i kao što je uobičajena praksa kod izrade zakonodavnih akata, Ministarstvo će razmotriti sve opravdane inicijative za uvođenje novih zakonskih rješenja koja bi doprinijela rješavanju uočenih problema i prevazilaženju bilo koje vrste nelegalnih aktivnosti, uključujući i sva pitanja u oblasti sportsko rekreativnog ribolova”, kažu iz Ministarstva.

Radna grupa za izmjene zakona, u koju je uključen i predstavnik savezajoš se nije sastajala, pa se u 2018. ušlo sa starim kvotama i pravilima koja su u praksi pokazala da ne funkcionišu.

Ministarstvo: Ograničenje zbog održivog upravljanja

“Razlog za utvrđivanje maksimalnog broja dozvola za ulov ribe na moru, kako u privrednom tako i u sportsko-rekreativnom ribolovu, jeste zaštita, očuvanje i održivo upravljanje ekonomski važnim vrstama riba i drugih morskih organizama”, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva.

Pored ove restrikcije, prateća glasi da nosilac dozvole može dnevno da ulovi tri kilograma ribe i jedan primjerak ribe teže od tog limita, a za tu namjenu može koristiti najviše dva štapa sa po tri udice…

Osnov za utvrđivanje maksimalnog broja dozvola, odnosno ribolovnog napora u morskom ribarstvu, kako navode, sadržan je u Zakonu o morskom ribarstvu i marikulturi.

“Radi racionalnog korišćenja i zaštite ekonomski važnih vrsta riba i drugih morskih organizama, na osnovu mišljenja Instituta za biologiju mora, Ministarstvo utvrđuje: 1) broj i veličinu plovnih objekata, snagu pogonskog motora plovnog objekta, vrstu i količinu ribolovnog alata i opreme kojima je na određenim ribolovnim područjima ribolov dozvoljen; 2) ograničenje, odnosno zabranu ribolova na određenom ribolovnom području; 3) dozvoljenu količinu ulova ili sakupljanja po jednoj dozvoli; 4) broj dozvola za određenu vrstu ribolova; i ostale elemente bitne za održivo upravljanje raspoloživim resursima mora”, kažu iz Ministarstva.

Kosić: Zamislite kvotu za vozačke legitimacije

Željko Kosić limitiranje broja ribolovnih dozvola izjednačava sa potencijalnom situacijom u kojoj bi država limitirala druga građanska prava.

“Možda bi dobro bilo predložiti Ministarstvu unutrašnjih poslova da ograniči broj vozačkih dozvola, pa da recimo 3.000 ljudi ima pravo da dođe do njih. Kako biste ih vi raspodijelili? Ili da se ograniči broj lovaca i onih koji mogu da regularno idu u lov na divljač. Vjerovatno bi takve situacije bile neodržive”, kaže Kosić.

On zaključuje da Savez i klubovi apeluju da svako treba da ima pravo da kupi sportsko-rekreativnu dozvolu, ali i da se uvedu dnevne i višednevne dozvole kako bi turisti i stranci mogli regularno da praktikuju ribolov, koji inače praktikuju.

Izvor: Pobjeda