Sve je isto k’o i lani: Divlje deponije „cvjetaju“, kazne rijetke, od eko rendžera ni traga, ni glasa

  • Autor onogost.me
  • 29.07.2022. u 22:32

Tabla upozorenja „Strogo zabranjeno bacanje smeća“,  pored puta uz Gračanicu, sa gomilama otpada svuda naokolo, otkriva sumornu sliku nikšićkog komunalnog  (ne)reda.

Zamišljena da bude nešto poput „strašila“ u njivi koje tjera vrane, ova tabla, sudeći po slikama, niti ima taj efeket, kada su ljudi u pitanju, a niti funkciju. Zapravo, kamera nije u funkciji odavno, a tabla koja je ovdje postavljena prenešena je sa druge lokacije.

„Ova tabla je stajala ispod kamere na mostu na Gračanici. Neko je skinuo sa stuba kod Gračanice i tu su je postavili da bi plašili ljude, da ne bi bacali smeće u blizini kuća. Kamera na tabli je samo okvir i lažnjak“, kazao nam je bivši načelnik Komunalne policije u Nikšiću Novica Milović.

On dodaje da je video-nadzor postavljen otprilike oko 2014. godine, na lokaciji kod mosta na Bistrici i mosta na Gračanici. „Zbog tehnologije koja je tada postojala, nije bilo moguće pratiti snimke uživo, već se sa posebnim lap-topom dolazilo ispod kamere, ostvari se veza i prenose snimci. Kamere su nedugo po postavljanju uništene baš zbog sistema koji nije mogao da prati sliku uživo da bi se indentifikovali oni koji su ih polomili, čak su i pucali iz vatrenog oružja (lovačke puške) u njih“, objašnjava Milović.

 

 Foto: Portal Onogošt

Kada smo prije tačno godinu sa građanima Nikšića mapirali divlje deponije u opštini Nikšić, zajedno sa čitaocima smo otkrili preko 30 lokacija na kojima je prijavljeno prisustvo većih količina otpada. Obilaskom terena i koristeći fotografije koje smo dobili od građana, napravlili smo INETRAKTIVNU MAPU koja je trebalo da posluži lokalnim komunalnim službama da uklone otpad, ali i da se aktivnije uključe u borbu sa nelegalnim odlaganjem otpada.

Udružena kampanja građana i portala Onogošt urodila je plodom pa su neke divlje deponije ekspresno ukolonjene a iz opštinskog Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine tada su najavili osnivanje eko-rendžera kao mehanizma za jaču borbu sa nelegalnim odlaganjem otpada .

Epilog svega je katastrofalno stanje koje smo zatekli ovih dana, tačno godinu od objavljivanja naše priče. Gotovo sve lokacije koje smo tada mapirali uglavnom su i danas crne ekološke tačke i „omiljena“ mjesta pojedinim Nikšićanima za odlaganje otpada.

Obilaskom terena utvrdili smo da su na nekim lokacijama od prošle godine, kroz određene projekte, postavljene table upozorenja, ali baš tu, kako pokazuju slike sa terena, stanje je gore nego prošle godine.

Jedan od najupečatljivijih primjera je deponija kod mosta u Gvozdenicama.

Ništa bolje nije ni na lokaciji Laz, na putu ka nikšićkoj Župi.

Još jednu tablu, koja bi trebalo da probudi ekološku svijest građana, odgovornost prema sebi , drugima i okolini, ali tablu koja otkriva visok stepen nekulture življenja i nemara, ali i inertnosti nadležnih službi, nalazimo u Dragovoj Luci, u Relejskoj ulici.

Ove table prošlog ljeta, kada smo radili priču, kao ni one u Gvozdenicama, nije bilo. To potvrđuje da su ekološke organizacije našim tragom pokušale da ukažu na opasnosti koje generišemo pravljenjem nelegalnih deponija, no sve to očigledno nije imalo efekta.

Istraživanje nas dalje vodi kroz Gornje Polje, obilaznicom preko Vidrovana do Kočana, ali i do Oraha.

U Orahu ne postoji organizovan odvoz smeća, zbog čega se pored puta može primijetiti veliki broj divljih deponija, a ovaj problem traje oko 20 godina.

„Niko se nije pojavio, sve je isto. Mislim da je trebalo Vodovod prije svega da reaguje, ali nažalost niko“, kratko je prokomentarisao Jovica Đešnić, mještanin Oraha, dodajući da radi upozorenja na stubu se rijetko ko usudi da baca otpad tamo više, ali niko da očisti deponije.

Da stvar bude gora, ovaj niz deponija se nalazi u blizini izvora Vidrovana, pa kako je ranije kazao Đešnić, zabrinut je zbog uticaja deponija na pijaću vodu.

„Ovo nije samo problem Orašana, ovo je problem čitavog Nikšića“, kazao je on ranije i dodao da su se više puta obraćali nadležnim organima, ali da niko nije imao sluha.

Otpada ima, kazni i ne baš

Iako deponija ne manjka, sa kaznama nije baš takvo stanje. Podaci nikšićke Komunalne policije pokazuju da je od početka prošle godine do danas izrečena samo jedna kazna.

Prethodnih godina je, ipak, bilo nešto više napisanih kazni u iznosu od 500 eura.

„Postupajući po prijavama građana, kao i prilikom redovnih aktivnosti, pripadnici ove službe su u periodu od 2019. do 2022. godine sankcionisali ukupno devet lica koja su deponovala razne vrste otpada na javnim površinama, kako u koritima okolnih rijeka, u njihovoj blizini, tako i na trotoaru“, naveli su iz Komunalne policije.

 Čurović

Novi načelnik Veselin Čurović obećava borbu protiv smećem zatrpanog Nikšića.

„U narednom periodu ova služba nastojaće da u saradnji sa Sekretarijatom za komunalne poslove i saobraćaj odredi kritične tačke u gradu i okolini i uz saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka postavi video-nadzor kako bi se na efikasan način pokušalo spriječiti formiranje divljih deponija na tim lokacijama“, naveo je on.

Služba eko-rendžera još uvijek na čekanju

Sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Đorđije Manojlović prošle godine sproveo je sa svojom službom ekspresnu akciju uklanjanja otpada sa određenog broja lokacija koje smo objavili. Tada je kao vid borbe najavljeno i osnivanje službe eko-rendžera, ali ona još uvijek nije formirana.

Manojlović, ipak, očekuje da će biti za oko mjesec dana.

„Predat je predlog na sistematizaciju, čeka se usvajanje sistematizacije u Opštini i to će biti, nadam se za nekih mjesec dana“, kazao je on.

Služba eko-rendžera biće jedan vid eko-policije koja bi obilazila opštinu Nikšić i ukazivala na ove nepravilnosti. Imala bi zakonsku osnovu da kažnjava vinovnike ovog čina i djelovali bi sa komunalnim službama.

Stanjem sa divljim deponijama u gradu pod Trebjesom, priznaje, nije nimalo zadovoljan, ali najavljuje da će se time još ozbiljnije pozabaviti u narednom periodu.

„Nikako, jednom smo uklonili i sve je isto, samo trošak Opštine. Locirali smo deponije, vjerovatno ćemo stavljati i kamere, radimo neki program gdje se identifikuju divlje deponije, stanje na terenu, pilot projekat za Nikšić, ali o tom potom. To će da traje oko godinu dana“, dodao je Manojlović.

Dugogodišnja boljka Nikšića – Mislov do kao najveća divlja deponija

Posebna crna tačka Nikšića je i deponija Mislov do, udaljena oko šest kilometara od centra grada, na kojoj su ovih dana nerijetki i požari. Odlaganje otpada na deponiji Mislov do, na površini od oko dva hektara, počelo je 2003. godine. Tada je planirano da bude privremenog karaktera i zatvorena nakon pet godina.

Deponija je počela da se formira u prirodnom udubljenju, da bi se godinama formiralo vještačko brdo različitog otpada.

Procjena je da se u Mislovom dolu, na godišnjem nivou, deponuje oko 20 hiljada tona različite vrste otpada koji nije razdvajan ni po jednom kriterijumu.

Ipak, čini se da je na pomolu rješenje za nelegalnu deponiju Mislov do. Prema najavama iz Opštine, do kraja godine na brdu Budoš bice gasna elektrana. Otpad će biti iskorišćen, a prostor pretvoren u zelenu površinu. Uporedo sa tim, formiraće se privremene deponije uz poštovanje potrebnih standarda i pripremati otvaranje reciklažnog centra.

 

AUTOR: Redakcija portala Onogošt
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Transparentnost lokalnih online medija za jačanje demokratskih kapaciteta”, a koji finansira Ambasada SAD u Podgorici.Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i neodražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana.

    Povezani članci

    Zavod za hirometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) izdao je upozorenje povodom loših vremenskih prilika tokom ponedjeljka i utorka. Upozoravaju na obilne kiše, jak olujni južni vjetar, a moguće su bujične urbane poplave, kao i smetnje u saobraćaju, telekomunkacijama i distribuciji električne energije.
    Meteorolog Branko Micev navodi da nas naredne sedmice očekuju promjenljive vremenske prilike uz skoro svakodnevnu kišu na jugu i u centralnim predjelima.