Sve više maloljetnih žrtava trgovine ljudima

To je, u intervjuu za PR Centar povodom 30. jula, Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima, saopštila samostalna savjetnica u Odjeljenju za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva unutrašnjih poslova, Sonja Bigović.

Ona je podsjetila da Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima ima ključnu ulogu da koordinira izradu državne politike za borbu protiv trgovine ljudima i da prati njeno sprovođenje.

“Da bismo imali djelotvornu politiku borbe protiv trgovine ljudima, moramo prije svega imati multisektorski pristup i to je nešto čega se držimo. Uključujemo najveći dio institucija, predstavnika nevladinog sektora i predstavnika međunarodnih organizacija“, navela je Bigović.

Kako je ocijenila, na polju prevencije, jako je značajno raditi na jačanju nivoa svijesti cjelokupne javnosti u odnosu na problematiku trgovine ljudima. Posebno je značajno za vrijeme turističke sezone, ističe Bigović, kada veliki broj mladih traga za primaljivim radnim angažmanom.

“Intenzivirali smo kampanju koja je usmjerena na promovisanje SOS telefona za žrtve trgovine ljudima. To je SOS telefon koji je besplatan, potpuno anoniman, i dostupan 24 sata dnevno – na broj 116666”, kazala je Bigović.

Prema njenim riječima, jako je važno što Odjeljenje veliki broj aktivnosti sprovodi u saradnji sa partnerima – nevladinim organizacijama.

“U tom cilju, sprovodimo jednu veliku kampanju sa nevladinom organizacijom SOS telefon Nikšić koja je nedavno počela, a sve u cilju jačanja kapaciteta najranjivijih kategorija u odnosu na ovaj fenomen, njihovom osnaživanju da ne postanu žrtve ovog gnusnog krivičnog djela”, istakla je Bigović.

Kroz poglavlje prevencije, kako je pojasnila, poklanja se velika pažnja ciljanim kategorijama stanovništva, prvenstveno mladima kroz obrazovni sistem.

“Pa smo obezbijedili da se trgovina ljudima izučava kao redovna nastavna jedinica u okviru predmeta Građansko vaspitanje u osnovnim i u srednjim školama. Radimo ciljane kampanje, prvenstveno u romskim naseljima, gdje je ta populacija izuzetno ranjiva kada je ova problematika u pitanju”, kazala je Bigović i dodala da se ne smiju zaboraviti i ilegalni migranti, osobe tražioci azila, koji su, kako je navela, u izuzetnom riziku da postanu žrtve.

“Konstatno se radi na jačanju mehanizama zaštite koje naša država može ponuditi jednoj žrtvi trgovine ljudima, kao i profesionalizma ljudi koji treba da pruže tu zaštitu“, istakla je Bigović.

Po pravosnažnim presudama, dodaje, imali su 38 žrtava trgovine ljudima.

“U toku ove godine, u radu nadležnih sudova, bila su ukupno dva predmeta, od kojih je u jednom predmetu nadležni sud u Podgorici donio prvostrepenu osuđujuću presudu“, navela je Bigović.

S obzirom da Odjeljenje pažljivo prati i analizira podatke od 2004. godine, karakteristično je da je, kako je navela, najveći broj žrtava bio porijeklom iz zemalja Istoka i ratom zahvaćenih država.

“Uglavnom su punoljetne žrtve, imali smo svega devet slučajeva maloljetnih žrtava trgovine ljudima. Dominirajući oblik ekploatacije bio je seksualna ekploatacija. U posljednje vrijeme, sve je veći udio maloljetnih žrtava trgovine ljudima u odnosu na punoljetne. To ne važi samo za Crnu Goru, nego i u svijetu“, rekla je Bigović.

Ona je kazala da se seksualna eksploatacija, kao dominirajući oblik eksploatacije, sve više zamjenjuje ekonomskom eksploatacijom, pogotovo djece. U Crnoj Gori, ističe, posebnu pažnju posvećuju zaštiti djece romske i egipćanske populacije koja stupaju u rane ugovorene brakove, kao i borbi protiv prisilnog prosjačenja i ekonomske ekploatacije djece.

Na pitanje na koji način se mogu zaštiti potencijalne žrtve trgovine ljudima, Bigović je kazala da je važno dobro provjeriti sve oglase za posao, „posebno one atraktivne i primamljive“.

“Važno je razmotriti različite ponude za turistička putovanja, posebno one za atraktivne turističke destinacije. Takođe, naša preporuka je da uvijek kopirate sva dokumenta i jedan primjerak ostavite kod kuće. Sa roditeljima ili svojim najbližim važno je dijeliti sve informacije o namjerama za odlazak u drugu državu ili prijavu na neki oglas za posao”, navela je Bigović.

Preporučuje se, kako objašnjava, i zabilježiti kontakt telefone konzulata ili ambasade Crne Gore za zemlju u koju se namjerava otići. Posebnu pažnju je skrenula da djeca prilikom putovanja u inostranstvo uvijek moraju imati pasoš kraj sebe.

“Preporuka je i da budete obazrivi prilikom komunikacije ili dijeljenja podataka na internetu, kao i da ne stupate u kontakt sa nepoznatim osobama, a da ukoliko odlučite da se nađete sa tim osobama, obavezno to učinite na vidljivim mjestima u toku dana“, rekla je Bigović.