Autor: onogost.me
Foto: pixabay.com
08:25
24.5.2020.

Tokom marta i aprila izvršeno 50 krivičnih djela nasilje u porodici

U periodu izolacije zbog epidemije korona virusa u Crnoj Gori su, tokom marta, izvršena 23 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, dok je tokom aprila učinjeno nešto više - 27, na štetu 65 osoba.


To je rečeno Pobjedi iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Među žrtvama nasilja su 24 osobe muškog pola, od čega tri maloljetna lica i 41 ženskog pola, među kojima je pet maloljetnih lica.

"U istom periodu prethodne godine, u martu je izvršeno 17 krivičnih djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, dok je tokom aprila registrovano njih 13",  podsjetili su iz resora ministra Mevludina Nuhodžića.

Nasilnici

Njihova statistika dalje pokazuje da tokom marta i aprila ove godine krivična djela u kojima je žena žrtva supruga, vanbračnog ili bivšeg supruga čine 40 odsto. Registrovali su i tri krivična djela gdje je suprug žrtva.

Nasilje među braćom čini deset odsto od ukupnog broja krivičnih djela, osam odsto zauzimaju krivična djela gdje su očevi žrtve svojih sinova, dok su u šest odsto krivična djela u kojima su majke žrtve sinova.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ističu i da su po dva krivična djela zabilježena od oca nad sinom, majke nad ćerkom i oca nad ćerkom.

"A ostalo su krivična djela izvršena među ostalim srodnicima. Od osam maloljetnih žrtava, pet su žrtve porodičnog nasilja počinjenog od strane majke, dva maloljetna lica ženskog pola su, takođe, žrtve majke i jedno maloljetno lice muškog pola je žrtva nasilja izvršenog od strane oca", naveli su oni.

Dodaju da je pet žrtava nasilja u martu i aprilu upućeno u skloništa za žrtve.

"Shodno aktuelnoj zdravstvenoj situaciji i pokrenutoj kampanji Vlade Crne Gore, koju vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije i nevladine organizacije, kada je ključna preventivna mjera u borbi protiv korona virusa ostati kod kuće i socijalno se distancirati od drugih, posebno ranjiva grupa su žrtve nasilja u porodici, iz kog razloga je aktivna kampanja pod nazivom „Bezbjedna doma“", navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Kampanja ima za cilj da pruži podršku i ohrabri žrtve nasilja da bez ustručavanja kontaktiraju policiju i očekuju brzu i efikasnu reakciju. Podsjećaju, takođe, da su crnogorska Vlada i UNDP, kao dio kampanje, kreirali mobilnu aplikaciju za bržu podršku žrtvama nasilja.

"Znao je, prije karantina, da me vrijeđa, koristio je ružne riječi, govorio mi da sam kurva, da se ljubim sa drugim muškarcima. Ali nikada me nije udario, sve do sada… Prošlog vikenda me je prvi put snažno udario pesnicom u glavu", riječi su žrtve nasilja koja se požalila Sigurnoj ženskoj kući.

Izvršna direktorica ove NVO Ljiljana Raičević kaže za Pobjedu da su se pojedine žalile i da nasilje "traje već godinama, ali otkad su ga (muža) otpustili i ne ide na posao, ono se dešava svakog dana“.

Neizvjesnost

"Mjere ograničenja kretanja, karantin i policijski čas pomogli su da se uspori širenje korona virusa. Ali sa druge strane, ove mjere su dovele do pogoršanja položaja žena žrtava nasilja u porodici. Svi oni koji žive u disfunkcionalnim porodicama u ovim vremenima samoizolacije izloženi su većem riziku od nasilja. Dodatni stres, frustracija i napetost koje izolacija donosi mogu podstaći disfunkcionalne obrasce ponašanja među članovima porodice ili nasilnim partnerima. Tako nasilna osoba može postati još nasilnija", ističe Raičević.

Dok službene statistike ukazuju na porast nasilja u porodici, ona navodi "da iz dugogodišnje prakse zna da podaci rijetko odražavaju stvarni nivo problema, s obzirom na to da žrtve često ne prijavljuju incidente, a neke, čak, i ne priznaju da su zlostavljane“.

Priča da dobijaju direktne pozive od žrtava koje žele da znaju da li mogu da napuste porodični dom, da povedu djecu sa sobom ili da pokrenu brakorazvodni postupak. Mnoge, navodi ona, ne mogu da pozovu, jer se plaše da će ih nasilni partneri čuti, da će nakon toga nasilje eskalirati i da će im biti onemogućeno da pobjegnu iz kuće.

"Ali imamo i slučajeva u kojima nas komšije, nakon što su čule buku i žrtvu kako plače, obavještavaju", kaže Raičević.

Nešto što se izdavaja, prema njenim riječima, kao urgentan problem jeste gledanje djece parova koji nijesu u bračnoj zajednici, a koji imaju nedefinisan stav oko gledanja djece. Raičević kaže da su im se u najvećem broju žene žalile na nedovođenje djece u roku kako su se dogovorili - i po 20 dana otac nije vraćao dijete majci, niti je za to vrijeme dozvoljavao da ga vidi.

"U razgovoru sa socijalnim radnicama žene su dobijale neodređene odgovore, i bile jako nezadovoljne. Dosta njih mi je pisalo da dva mjeseca nijesu dobijale alimentaciju i nijesu znale kako da postupe u tim slučajevima, jer su ti ljudi ostajali bez posla", kaže Raičević, ističući da upozoravaju godinama na nedostatak centara za savjetovanje i skloništa.

Dodaje da je ovaj period bio težak za mnoge žene koje su prvi put dobijale batine i nijesu smjele niti da bježe, niti da zovu.

"Kada smo stalnim apelima upozoravale da je nasilje pojačano i molile Ministarstvo da se oglasi povodom toga da će ih policija zaštititi i da ne gledaju koliko je sati i je li izlazak dozvoljen, počeli su pozivi za smještaj u sklonište. Interesantan je podatak da prvih sedam dana izolacije, dežurni telefon uopšte nije zvonio. To se po prvi put dešava da toliko dana nema poziva. Mi smo se bile pripremile za to vrijeme, jer su nas naše drugarice iz Italije upozorile na tu pojavu i da će poslije ćutanja telefon zvoniti mnogo više nego što je uobičajeno", kaže Raičević.

Ističe da na kraju tužbi za razvod braka nema toliko da možemo da kažemo da prate povećani broj poziva.

"Čini mi se da je policija sa sudstvom i brzim i efikasnim djelovanjem odigrala pozitivnu ulogu", kaže ona.

Kao nikada do sada, porodica je, smatra Raičević, u krizi - u najvećem procentu zbog materijalne situacije koja je izuzetno loša. Kaže da nas čeka burno ljeto, jer ako se nastavi trend otpuštanja sa posla. nasilje u porodici će biti u porastu.

"Jer su mahom žene i ovu pandemiju iznijele na svojim plećima, mislim na kasirke, na medicinske sestre, ljekarke i na brojne druge žene u uslužnim djelatnostima i profesijama koje se zasnivaju na brizi o drugima, a i onima koje brinu o drugima van svojih profesija. Mnoge su (bile) zatvorene sa nasilnicima", zaključuje Raičević.

Bilježe 222 prekršaja

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova kažu da bilježe da je tokom marta obavljeno 125 prekršaja, a tokom aprila 97. Žrtve su 275 lica, od kojih je 111 muškog pola, a 164 ženskog.

"Od ukupnog broja žrtava, 26 su maloljetna lica muškog, a 22 ženskog", naveli su oni.

Kada je riječ o prošloj godini, bilježe da je u martu bilo 132 prekršaja, a u aprilu 112.

U skloništu njih 22

U Sigurnoj ženskoj kući, od 1. do 30. aprila, smješteno je 17 osoba – šest žena i jedanaestoro djece, a u drugom skloništu koje su otvorili uz pomoć UNDP-a živi pet osoba.

Ova NVO je lani od 16. do 30. marta zabilježila 49 poziva za pomoć i podršku, a ove godine ih je bilo nešto više - 55 poziva (11 – dežurni broj telefona, 32 - onlajn konsultacije, 12 – pozivi u kancelariji), što predstavlja povećanje od 12 odsto.

"U toku marta mjeseca od kada su stupile na snagu mjere zaštite od pandemije, nijesmo zabilježile značajan porast broja prijava nasilja. Porast broja poziva bilježi se zbog potrebe za socio-ekonomskom pomoći, kao i savjetovanja povodom uređivanja gledanja djece sa roditeljima. Od 1.do 30. aprila 2019. godine zabilježile smo 61 poziv za pomoć i podršku, dok smo ove godine imali 93 poziva, što predstavlja povećanje od 52 odsto", kaže Raičević.

 

Izvor: Pobjeda

Ostale vijesti iz kategorije