U Nikšiću jedna kazna na skoro 30.000 izdatih bolovanja u posljednje tri i po godine

U ovom periodu izdato je 29.115 bolovanja po različitim osnovama. Među njima je 1.472 porodiljska odsustva, po preporuci izabranog ljekara 17.942, po preporuci specijaliste 2.957 i po preporuci komisije 6.744.

Kako su nam saopštili iz ove zdravstvene institucije na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, sankcija  za navedenu težu povredu radne obaveze koja je izrečena pomenutom ljekaru, kojeg nijesu imenovali, je uslovni prestanak radnog odnosa.

Na naše pitanje da li je zapažena ''učestalost'' neke bolesti u izdatim bolovanjima, kao mogući znak zloupotrebe koji bi možda uputio na određenog ljekara, iz Doma zdravlja su rekli da to nije primijećeno.

Anketa: Većina građana ne zna za zloupotrebe u svom kolektivu i okruženju

Portal Onogošt sproveo je anketu "Bolovanje - zdravom radovanje: Koliko je ova praksa prisutna u Nikšiću?", koja je pokazala da ogroman broj građana (95,70) nije prijavio zloupotrebu bolovanja, iako je njih 35.91 odsto reklo da zna za primjere lažnih bolovanja u svom radnom kolektivu ili okruženju. Tek 4.30 odsto je reklo da je prijavilo ove zloupotrebe, međutim, niko od njih nije želio da svoja šira saznanja predstavi anonimno za potrebe ovog teksta.

Statistika koja se bavila egzaktnim podacima pokazala je da je Crna Gore "lider" po broju izdatih bolovanja u Evropi. Na sastanku premijera Spajića sa privrednicima, koji je održan krajem prošle godine, ukazano je da se svakog mjeseca na bolovanjima nalazi oko 15 odsto ukupnog broja radnika i da je Crna Gora po tome rekorder u Evropi.

U odnosu na ovu neslavnu poziciju, anketa je pokazala da naši sugrađani u velikoj mjeri ne znaju za zloupotrebe bolovanja. Skoro dvije trećine (64.09 odsto) reklo je da ne zna za primjere zloupotreba u svom radnom kolektivu ili okruženju, dok nešto više od trećine ima saznanja o zloupotrebama u svojoj neposrednoj blizini.

Kada je u pitanju informisanost o izdavanju lažnih privremenih spriječenosti za rad, mišljenja su podijeljena i skoro izjednačena. Dio anketiranih (47.10 odsto) rekao je da zna za ovu nezakonitu praksu u nikšićkim zdravstvenim ustanovama, dok 52.90 odsto nema ta saznanja.

I, komentari su bili podijeljeni u našoj anketi, pa je bilo onih koji govore kritički o ovoj pojavi - “Idu na bolovanje jer imaju državni posao, a rade privatno ili čak idu i vani po par godina, a papire redovno dostavljaju”, “Uzmu bolovanje i šetaju se”. Sa druge strane, bilo je komentara koji opisuju odnos države prema pravima zaposlenih -  "Kako se obračunava i "odbija" od plate bolovanje, jeftinije je umrijeti", "Kad je država poslodavcima omogućila, naročito privatnicima, da radnike izrabljuju, da rade subotom, nedjeljom, i to bez prekovremih, često i bez osiguranja, onda radniku ostaje samo da uzme bolovanje da bi se vidio sa porodicom".

Jedan od građana je napisao: "Tužna i ozbiljna tema. Čovjek u bolesti treba da misli o egzistenciji, da se dodatno stresira".

Anketu portala Onogošt “Bolovanje zdravom radovanje” popunilo je 259 osoba.

U prvostepenom postupku izrečene uslovne kazne

Iako je riječ o zloupotrebama koje je teško otkriti, pogotovo trenutnim zakonskim rješenjima, jedan slučaj izazvao je pažnju crnogorske javnosti. Riječ je zloupotrebi koja se desila upravo u nikšićkom Domu zdravlja i podsjetila na implikacije ovog sistemskog problema.

Naime, 22. jula 2022. godine uhapšeni su doktorka L.O. i zdravstveni radnik Opšte bolnice Nikšić R.M., zbog sumnje da su izdali lažnu potvrdu o privremenoj spriječenosti za rad policajcu N.K. koji je uhapšen zbog pokušaja ubistva Ž.R.

On je ranio Ž.R. 13. jula te godine 10 minuta nakon ponoći na nikšićkom Trgu Šaka Petrovića.

Kako su tada izvijestili mediji, policija je utvrdila da je prvog radnog dana nakon pucnjave osumnjičeni N.K. dobio lažno bolovanje koje je potpisala doktorka L.O.

"Sumnja se da je L.O. kao službeno lice – doktorica, 18. jula, dok se nalazila na svom radnom mjestu u Domu zdravlja u Nikšiću, na usmeni zahtjev kolege R.M. zaposlenog u Opštoj bolnici Nikšić, sačinila, ovjerila i izdala službene isprave sa neistinitom sadržinom, odnosno otvorila bolovanje, izdala doznake, uput i spisak terapije na ime jednog lica, a sve po usmenom kazivanju R.M., a bez fizičkog pisustva i pregleda pomenutog lica", saopšteno je tada iz Uprave policije.

Slučaj je rezultirao nepravosnažnim uslovnim presudama, a od Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, koje je protiv tri lica podiglo optužni predlog, nijesmo dobili odgovor na pitanje koje su kazne izrečene u prvostepenom postupku.

"Okrivljeni L. O. i N. K. protiv kojih je Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću podnijelo optužni predlog zbog produženog krivičnog djela falsifikovanje isprave i okrivljeni R. M. protiv koga je Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću podnijelo pptužni predlog zbog produženog krivičnog djela falsifikovanje isprave putem podstrekavanja, nepravosnažno su oglašeni krivim i izrečene su im uslovne osude", kratko su napisali iz nikšićkog ODT-a i dodali da su na navedenu odluku izjavili žalbu o kojoj nije odlučeno.

Prvostepena presuda sada je pred Višim sudom u Podgorici. Na više naših pitanja o ovom slučaju,  iz nikšićkog ODT-a nijesu našli shodno da odgovore.

U Nikšiću nekoliko slučajeva odstupanja od procedura

Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), prvostepena ljekarska komisija u Nikšiću, od početka 2021. godine do 30. septembra 2024. godine razmatrala je 6.380 slučajeva privremene spriječenosti za rad od čega 1.180 slučajeva trudničkog bolovanja, a 5.200 po drugim osnovama.

Ilustracija, foto: pixabay

Bolovanje do 30 dana utvrđuje izabrani doktor, a nakon 30 dana Prvostepena ljekarska komisija Fonda za zdravstveno osiguranje, a uz obavezno lično prisustvo osiguranika, uvidom u medicinsku dokumentaciju o njegovom zdravstvenom stanju, funkcionalnom stnaju organa i organskih sistema, u odnosu na uslove i zahtjeve radnog mjesta, koju je izdala zdravstvena ustanova u skladu sa zakonom.

Zakon kaže i da u slučaju postojanja sumnje da izabrani tim ili izabrani doktor privremenu spriječenost za rad nije utvrdio u skladu sa Zakonom, Fond zdravstvenog osiguranja može, na zahtjev poslodavca ili po službenoj dužnosti, pokrenuti postupak za provjeru privremene spriječenosti za rad. O opravdanosti tog zahtjeva odlučuje Ministarstvo zdravlja koje formira posebnu komisiju.

''Privremenu spriječenost za rad provjerava komisija koja je sačinjena od tri člana i to ljekara specijaliste medicine rada i dvoje ljekara specijalista odgovarajuće grane medicine, zavisno od privremene spriječenosti za rad'', naveli su iz Fonda.

Iz ove ustanove zadovoljni su radom Komisije.

''Možemo istaći da su kontrole vrlo efikasne, s obzirom na to da Komisija može na osnovu svih prikupljenih informacija i činjenica da zauzme stav'', kazali su u odgovorima dostavljenim Portalu Onogošt.

Broj izgubljenih radnih dana za isti period, prema podacima Fonda, je 512.413 od čega se 132.628 odnosi na izgubljene radne dane usljed trudničkog bolovanja.

Iz FZO su nam rekli da je Uprava za inspekcijske poslove izrekla nekoliko sankcija zbog navedenih propusta.

''Utvrđeno je nekoliko slučajeva odstupanja od odgovarajućih procedura propisanih zakonom i pravilnikom, kao i medicinskih standarda'', naveli su na pitanje 'da li su u Nikšiću primijećene nepravilnosti prilikom izdavanja bolovanja'.

Kontrolu rada komisije koju obrazuje Fond, sprovodi Ministarstvo zdravlja koje obrazuje svoju komisiju.

Nakon što komisija Fonda ili komisija Ministarstva zdravlja za provjeru privremene spriječenosti za rad utvrde da je izabrani tim ili izabrani doktor ili nadležna ljekarska komisija utvrdila privremenu spriječenost za rad suprotno članu 36 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, i o navedenom Zdravstvenoj inspekciji dostavi izvještaj, Zdravstvena inspekcija preduzima dalje mjere shodno odredbama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, te može izreći novčane kazne pravnom licu, odgovornom licu u pravnom licu i fizičkom licu.

''Članom 83 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, za navedeni prekršaj propisane su novčane kazne za pravno lice u iznosu od 1.000 do 20.000 eura, odgovorno lice u pravnom licu od 500 do 2.000, i fizičko lice od 500 do 2.000'', objasnili su iz Ministarstva zdravlja.

Zdravstvena inspekcija osim novčane kazne, shodno Zakonu o prekršajima i Zakonu o inspekcijskom nadzoru, može podnijeti i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom.

''U navedenom periodu nije bilo podnesenih zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka'', kazali su iz Ministarstva za period od januara 2021 do 2024. godine.

Iako nije bilo postupaka pred sudom, tokom 2024. godine, postupajući po izvještaju komisije Fonda za kontrolu privremene spriječenosti za rad, koja je utvrdila da je privremena spriječenost za rad utvrđena na način koji nije u skladu sa članom 36 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, Zdravstvena inspekcija izrekla je tri novčane kazne.

''Pravnom licu u iznosu od 1.000 eura, odgovornom licu u pravnom licu u iznosu od 500 eura i izabranom doktoru u iznosu od 500 eura'', navodi se u odgovoru.

Shodno odredbama Zakona o zbirkama podataka u oblasti zdravstva, izrečene su dvije kazne.

''Za nepotpun unos podataka u medicinsku dokumentaciju izrečene su novčane kazne doktoru specijalisti u iznosu od 50 eura i odgovornom licu u pravnom licu iznosu od 50 eura'', stoji dalje u odgovoru Ministarstva zdravlja.

Nacionalna komisija: Smanjenje broja bolovanja

U cilju povećanja kontrole, kako je najavio premijer Milojko Spajić, 14. marta ove godine oformljena je Nacionalna komisija za kontrolu privremene spriječenosti za rad.

Ovo trinaestočlano tijelo pokrenulo je provjere rada komisija Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje koje se bave kontrolom privremene spriječenosti za rad tj. kontrolom izdatih bolovanja.

''Analizom dobijenih podataka je utvrđeno da su postignuti određeni rezultati koji podrazumijevaju smanjenje broja bolovanja'', naveli su iz Ministarstva zdravlja koje je formalno dalo predlog za osnivanje Nacionalne komisije.

U njihovom odgovoru stoji da brojke pokazuju smanjenje broja otvorenih bolovanja duža od 30 dana, pa je u odnosu na prošlu godinu broj dana za komisijska bolovanja smanjen gotovo za polovinu u prvom kvartalu, a u drugom kvartalu za dvije trećine što, naveli su, znači da dolazi do smanjenja dugotrajnih bolovanja.

''Na osnovu poređenja koja su napravljena, utvrđeno je da se došlo do drastičnog pada u broju dana bolovanja u prva dva kvartala ove godine u odnosu na 2023. godinu. Konkretno za prvi kvartal 2023. godine, broj dana koji je potrošen na komisijska bolovanja duža od 30 dana iznosio je 582.272, a za isti taj kvartal u ovoj godini je bilo je 168.392 dana, što je značajno smanjenje. Takođe, u drugom kvartalu 2023. godine, broj dana koji je potrošen na komisijska bolovanja, duža od 30 dana iznosio je 183.577, a u istom kvartalu ove godine 48.029 dana'', predstavili su rezultate kada su u pitanju bolovanja duža od 30 dana.

Kada su u pitanju kraća bolovanja, iz Ministarstva su takođe konstatovali smanjenja u prvom i drugom kvartalu ove godine.

''Takođe, broj dana za kraća bolovanja, koja su propisana na predlog izabranog doktora za prvi i drugi kvartal ove godine, pokazuje tendenciju smanjenja, odnosno sa 48.000 dana na 45.000 u prvom kvartalu i sa 35.000 dana na 28.000 dana u drugom kvartalu'', saopštili su nam.

Nakon rekonstrukcije Vlade, bez sastanka i imenovanja novih članova

Zadaci Nacionalne komisije za kontrolu privremene spriječenosti za rad su da izvrši identifikaciju i izradi analizu problema i uzoraka zloupotrebe privremene spriječenosti za rad, utvrdi prioritete i efikasne mjere i metode na planu razvoja i jačanja politika u oblasti privremene spriječenosti za rad, predlaže mjere za unapređenje regulatornog i institucionalnog okvira u oblasti adekvatne kontrole privremene spriječenosti za rad.

Na čelu Komisije od osnivanja bio je dr Srđa Pavićević, a članovi, njih 13, su: dr Srđan Pavićević, potpredsjednik Vlade Crne Gore za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu, predsjednik; dr Vojislav Šimun, ministar zdravlja, zamjenik predsjednika; Naida Nišić, ministarka rada i socijalnog staranja, članica; 4) Novica Vuković, ministar finansija, član; 5) Nik Đeljošaj, ministar ekonomskog razvoja, član; Fatmir Đeka, ministar za ljudska i manjinska prava, član; Andrej Milović, ministar pravde, član; dr Vuk Kadić, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, član; Milena Milović, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku, članica; dr Nina Drakić, predsjednica Privredne komore, članica; 11) Slobodan Mikavica, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore, član; Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, član; Duško Zarubica, generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore.

Predviđeno je da se sastaje jednom kvartalno, a po potrebi i češće u cilju realizacije zadataka i obaveza preuzetih formiranjem.

''Nakon rekonstrukcije Vlade Crne Gore 23. jula 2024. godine, Komisija nije ponovo zasijedala, s obzirom da je došlo do promjene nekih članova'', odgovorili su iz Ministarstva zdravlja.

Oni nijesu objasnili zbog čega novoimenovani ministri nijesu zauzeli pozicije u Nacionalnoj komisiji niti zašto nije održan nijedan sastanak u posljednja tri mjeseca.

Posljedice po privredu i budžet

Troškove za naknadu zaposlenom na bolovanju u periodu do 60 dana snosi poslodavac, a ako bolovanje traje preko tog perioda poslodavac ima pravo na refundaciju od Fonda za zdravstveno osiguranje. Za zaposlene u privatnom sektoru naknada tokom bolovanja iznosi 70 odsto zarade, a u javnoj upravi ona je 90 odsto zarade. U 2022. godini iz državnog Fonda zdravstva za naknade za bolovanja isplaćeno je šest miliona eura, a zvanično je na bolovanjima izgubljeno preko milion radnih dana.

Ove odredbe Zakona pogađaju poslodavce u Crnoj Gori,  državnu administraciju, ali i državni budžet. Posljednjih godina upravo iz poslovnog sektora dolazile inicijative u pravcu rješavanja problema lažnih bolovanja.

Poslodavci osim finansijskog troška, imaju i probleme sa organizovanjem posla naručito ako više zaposlenih istovremeno koristi bolovanje, pisale su Vijesti.

Na pomenutom sastanku predstavnika Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) sa premijerom Milojkom Spajić lažna bolovanja okarakterisana su kao jedan od tri najveća problema sa kojima se suočavaju, pored neodostatka radne snage i neefikasnosti državnog aparata.

Unija poslodavaca predložila je tada Vladi da se u cilju smanjivanja lažnih bolovanja, kroz izmjene zakona i procedura između ostalog, primjenjuju strože iznenadne kontrole zaposlenih za koje se sumnja da se bave zloupotrebama bolovanja. Zatražili su i smanjenje perioda u kojem naknada zarade zaposlenom na bolovanju ide na teret poslodavca bez prava na refundaciju koji je trenutno najduži u regionu i traje 60 dana.

Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju koji definiše pravo na bolovanje, ne predviđa kaznene odredbe zbog lažnog bolovanja ni za zaposlenog, izabranog ljekara i članove komisije.

Ono što sada stoji na raspolaganju poslodavcima je mogućnost traženja provjere privremene spriječenosti za rad od Fonda za zdravstvano osiguranje ili od Ministarstva zdravlja.

''Članom 37 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano je između ostalog i to da, u slučaju postojanja sumnje da izabrani tim ili izabrani doktor privremenu spriječenost za rad nije utvrdio u skladu sa članom 36 stav 2, 3, 4 i 6 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, Fond može, na zahtjev poslodavca ili po službenoj dužnosti, pokrenuti postupak za provjeru privremene spriječenosti za rad. U slučaju postojanja sumnje da nadležna ljekarska komisija privremenu spriječenost za rad nije utvrdila u skladu sa članom 36 stav 2, 3, 4 i 6 ovog zakona, Fond odnosno poslodavac može Ministarstvu podnijeti zahtjev za pokretanje postupka za provjeru privremene spriječenosti za rad'', objasnili su iz Ministarstva zdravlja i dodali da u ovom slučaju troškove za rad pomenutih komisija snosi taj poslodavac, u skladu sa zakonom.