Veća briga države zadržaće ljekare

Kako je Pobjedi saopšteno iz Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, ta je susjedna zemlja 2015. godine usvojila Strateški plan razvoja ljudskih resursa u zdravstvu kao operativni dokument kojim je definisan niz mjera, među ostalima i Prijedlog mjera za zadržavanje doktora medicine i drugih zdravstvenih kadrova u saradnji sa lokalnom zajednicom.

Planom se predviđa kontinuirano praćenje i istraživanje potreba ljudskih resursa u regijama/ županijama temeljeno na demografskim kretanjima i epidemiološkim podacima.

To je, kako se ističe, podrazumijevalo i pripremu dugoročnog plana potrebnih kadrova na nacionalnom nivou i plan potreba pojedine lokalne zajednice, kao i niz mjera i stvaranje uslova za ostanak, odnosno zadržavanje medicinskog kadra.

Odlazak ljekara i medicinskog kadra postaće regionalni problem bez obzira na brzinu ulaska u EU.

Iz Hrvatske za šest godina otišlo 680 ljekara 

Iz Hrvatske je od 2013. godine kadaje ušla u EU do proljeća ove godine otišlo 680 ljekara.

Prosta matematika govori da su bolji uslovi i dobre plate dovoljan razlog da bijeli mantili svoj težak hljeb pokušaju zaraditi negdje gdje se rad više vrednuje, odnosno standard je jači, a deficit ljekara izražen.

Pitanje je kako će se sa time nositi zemlje poput naše, ako i u regionu, čak i članice EU, poput Hrvatske, imaju izražen problem i već godinama razrađuju strategiju o načinima kako da pariraju uslovima koje nude mnogo moćnije zemlje Zapadne Evrope.

Generalna direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu Vesna Miranović kazala je Pobjedi da je rješenje koje bi predviđalo da se studenti medicine nakon završenih studija ugovorom obavežu da će narednih šest godina biti u obavezi da rade u zdravstvenom sistemu Crne Gore, kao vid rješenja potencijalnog deficita medicinskog kadra, isključivo još na nivou ideje, odnosno u fazi njegovog testiranja.

Ko će da snosi odgovornost ako svi doktori odu

Odgovarajući na reakcije na njenu izjavu da slijedi izmjena politike, odnosno da će biti ponuđeni komercijalni uslovi za studiranje medicine “kako ne bismo izgubili vrijeme i novac na one studente koji ne žele da rade u Crnoj Gori“, Miranović je pojasnila da je takva tvrdnja iznijeta kao jedno od mogućih rješenja, ali da je o samoj realizaciji preuranjeno govoriti.

“Od ideje do realizacije je dug put. Mi smo sada u fazi testiranja ideje. Svakako da ćemo u postupku realizacije ove ideje kontaktirati najprije Ministarstvo prosvjete, Univerzitet CG, Medicinski fakultet, Ljekarsku komoru, strukovna udruženja, sindikate… Da vidimo da li ta ideja ima smisla. Ukoliko dođemo do zaključka da ona nije dobra, naravno da nećemo ići u realizaciju”, kazala je Miranović.

Ona ipak navodi da je čude reakcije koje su uslijedile na predloženo rješenje, budući da, kako je kazala, ovakva vrsta ugovornog odnosa i sada postoji u Crnoj Gori.

“Ovakva vrsta ugovornog odnosa već postoji pa niko ne postavlja pitanje ograničavanja kretanja ljekara kroz sistem. Kad ljekar dobije specijalizaciju, on potpiše ugovor sa ustanovom koja finansira specijalizaciju da onoliko vremena koliko provede na specijalizaciji toliko vremena mora da radi u toj ustanovi. I niko se nije bunio, niko nije smatrao da je to sporno”, kazala je Miranović.

Na pitanje da li bi se potencijalno u slučaju sprovođenja ovakve zamisli mogle očekivati oštre reakcije i bunt studenata medicine, Miranović konstatuje da se uvijek kada se donose krupne, odgovorne odluke, koje su od značaja za državu, mora računati sa tim da se to nekome neće svidjeti.

“Govoreći hipotetički, ako ćemo da se isključivo oslanjamo na mišljenje studenata medicine pri građenju državne politike, onda će neko drugi da snosi odgovornost, onda postavljam pitanje ko će da snosi odgovornost ako svi doktori odu”, kazala je Miranović.

Deficita ljekara u Crnoj Gori trenutno nema

Iako potencijalno izvjestan, kako tvrdi, trenutno nije prisutan deficit medicinskog kadra na našem tržištu.

“Ljekara na birou nema, a deficita ljekara u Crnoj Gori trenutno nema. Mi imamo 3,3 doktora na 1000 stanovnika, to je evropski prosjek. Ljekara na birou nema, što znači da u dogledno vrijeme mi moramo da razmišljamo da anticipiramo šta će se desiti. S obzirom da je najavljena potpuna liberalizacija uslova za prijem ljekara u Njemačku od 1. decembra, mi moramo da razmišljamo o tome kako da obezbijedimo stanovništvu Crne Gore u tim uslovima kontinuitet pružanja zdravstvenih usluga”, upozorila je Miranović.

Ako bi se sprovela, ova ideja bi, kako pojašnjava ona, kao ciljnu grupu imala buduće ljekare koje bi ugovorom od šest godina vezivala za naš sistem zdravstva čime bi se njihov eventualni odlazak iz sistema prolongirao.

“Potencijalno, naša ciljna grupa bili bi mladi ljekari koji se nijesu obavezali brakom, nijesu formirali porodicu i koji olakšano napuštaju sistem. Naš cilj je da upravo oni ostanu u sistemu do formiranja porodice kada se teže odlučuju da odu iz sistema, a da im mi stvorimo uslove da opstanu na dostojanstven način”, kazala je Miranović.

Svakako prije bilo kog konkretnog koraka, smatra ona, treba sprovesti anketu među studentima i čuti njihovo mišljenje.

“Kao profesor na medicinskom fakultetu imala sam prilike da čujem studente pete godine da svi uče njemački jezik, u toj situaciji se postavlja pitanje ko će da nas liječi. Treba sistemski rješavati stvari, ovo nije samo pitanje Ministarstva zdravlja, to je opšte društveno pitanje od velikog značaja”, kazala je Miranović.

Represivna metoda kojom bi se zalazilo u ljudska i ustavna prava

Prepoznajući potencijalno rješenje isključivo kao represivnu metodu kojom bi se zalazilo u ljudska i ustavna prava, predstavnica sindikata medicine Milena Popović-Samardžić smatra da je ona teško ostvarljiva u praksi.

Ona takođe primjećuje da su na konferenciji održanoj krajem prošle nedjelje iznijete dvije potpuno, kako je kazala, oprečne tvrdnje koje dolaze sa iste adrese.

“U istom danu iz Ministarstva zdravlja dolaze dvije potpuno oprečne izjave, najprije ministar zdravlja kaže da Crna Gora ima optimalan broj ljekara, da nema razloga za brigu, prosjek 3,3 što je optimum po preporukama iz EU, da bi Miranović nakon toga rekla da zbog deficita kadra mi moramo da pribjegavamo represivnim metodama. Osobe koje izjavljuju ovakve stvari su osobe koje ne žive od ljekarske plate, to su ljudi koji školuju svoju djecu van države Crne Gore i mogu da izgovore ovako nešto i ostanu na pozicijam na kojima jesu”, kazala je Popović-Samardžić.

Ona pomenuto rješenje vidi i kao diskriminatorsko, te očekuje da će osim burne reakcije koja je uslijedila u okviru neinstitucionalnog oglašavanja stručne i laičke javnosti uslijediti i adekvatan institucionalni odgovor.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša je kratko komentarišući predloženo rješenje istakao da bi ono za njega kao roditelja bilo potpuno neprihvatljivo.

“Prihvatio bih da država stipendira školovanje mog djeteta na nekom prestižnom evropskom fakultetu, a da se mi kao porodica ugovorom obavežemo u slučaju da naše dijete ne završi fakultet ili ne želi da se vrati u zemlju vratimo finansijska sredstva koja je država uložila u školovanje djeteta. To bi možda bio jedan od modela o kome bi se moglo razgovarati”, kazao je kratko Mugoša.

Izvor: Pobjeda