Bibliotekar preporučuje – “Država”

Velika olakšica za njegov psiho-fizički odgoj je dobrostojeća porodica i uticajni roditelji. Rođen u Atini, kolijevci kulture tog perioda, imao je dobro obrazovanje i pristup velikim misliocima poput njegovog učitelja Sokrata i kasnije svog učenika Aristotela. Na Platona su dosta uticali pjesnici, filozofi i pitagorejsko bratstvo a obrise njihovih ideologija vidimo u njegovim ranim dijalozima. Njegovo pravo ime Aristokle je zamjenjeno Platonom ( Platon što znači “širok” ) tek u srednjem periodu njegovog života, postoji više teorija ali se pretpostavlja da se misli na tjelesnu konstrukciju širokih ramena i leđa koja je direktan produkt njegove rvačke vještine. A drugi teoretičari i izvori sugerišu na alternativno rešenje a to je širina njegovih misli i ideja.

Platon se najviše bavio političkim pitanjima i etičkim problemima sve do Sokratove osude na smrt od strane države. Taj čin je ostavio dubog ožiljak na ovog mislioca. Piše mnoge dijaloge poput: Eutifron, Gorgija, Hipija manji, Kratil, Država i Timej.

O djelu

Djelo “Država” predstavlja skup ideja o pravilnom državnom hijerarhiskom poretku i etičkom sistemu koji bi vladao u idealnom društvu, odnosno polisu. Tu se u formi dijaloga između više mislilaca vodi diskusija o pravdi, raspodjeli resursa, vojnoj moći i društvu uopšteno. Dijalog za Platona predstavlja idealno rešenje za pronalazak odgovora, tek zajedničkim dogovorom i problematizovanjem možemo se približiti nekom opštem i objektivnom rešenju. Međutim, taj sistem potiče iz njegovog učenja o idejama kao vječnim oblicima na koje se ugleda ovaj svijet. Sve oko nas je zapravo kopija ili pokušaj da se približimo apsolutnim idejama tih istih stvari. Budući da je Platon pisao jednim alegorijskim stilom nije ni čudo što je njegovo djelo “Država” utopijskog karaktera. Takav poredak je teško postići u stvarnom svijetu ali daleko od toga da nam ne nudi rešenja i daruje znanje o različitim aspektima života u jednom grčkom polisu. Ovo djelo je prožeto temama poput: morala, umjetnosti, obrazovanja, vaspitanja, problema nejednakosti, klasnim sukobima i tiranijom. Svakom od ovih navedenih tema može se pronaći jako zanimljivo stanovište, Platonov pristup kao i ogromni doprinos se kasnije ocrtao u tome što je sebe upisao u istoriju i postao obavezno štivo filozofima, političarima i istoričarima.

Odlomak

“Svaki čovek misli da je nepravičnost sama po sebi mnogo korisnija od pravičnosti, i to pravilno misli, kako bi rekao onaj ko o tim stvarima raspravlja. Kada bi se nekome pružila mogućnost da čini nepravdu, a on to ipak ne bi hteo da uradi, niti bi prisvojio sebi tuđu svojinu, on bi za sve koji nešto razumeju bio najveći bednik i pravi glupak. Pred svetom bi ga, razume se, hvalili, lažući se međusobno i to zato što bi se i sami bojali, da ne pretrpe nepravdu. Vrhunac nepravičnosti je u tome da izgledaš pravičan a da to nisi”. 

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo. 

Ivan Lješković