Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Bibliotekar preporučuje – “Ljudi iz Seldvile”

image1
Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 16.01.2022. u 03:27

Gotfrid Keler (1819–1890), jedan od najznačajnijih predstavnika poetskog realizma, rođen je u Cirihu. 

Kelerova mladost, koju je proveo u rodnom gradu, prožeta je životnim neprilikama. Njegov otac umro je rano, i Keler je ostao sam sa siromašnom majkom. U petnaestoj godini izbačen je iz škole zbog nekakvog nestašluka. Godine 1840. otišao je u Minhen da bi se posvetio slikarstvu, ali je doživio potpuni neuspjeh, nakon čega se vratio u Cirih. Dugo godina živio je bez zanimanja i opredjeljenja.

Zbirku “Pjesme” objavio je 1846. godine, i studirao zahvaljujući državnoj stipendiji u Hajdelbergu, a potom u Berlinu. U tom periodu napisao je drugu zbirku pjesama, prvu verziju svog velikog obrazovnog romana “Zeleni Hajnrih” i prvi tom priča “Ljudi iz Seldvile”.

Presudan zaokret u njegovom stvaralaštvu desio se pod uticajem Fojerbahove materijalističke filozofije. Radio je petnaest godina savjesno i predano kao državni sekretar u ciriškom kantonu. Pri kraju svog činovničkog posla izdao je i važnu zbirku “Sedam legendi”. Tek u starosti potpuno se posvetio pisanju, i drugoj verziji romana “Zeleni Hajnrih”. Objavljene su nakon toga i njegove “Ciriške novele”, i zbirka novela “Epigram”.

“Ljudi iz Seldvile” je zbirka koju čine deset opsežnih pripovjedaka, često u istoriji recepcije štampanih zasebno. Smatra se jednim od vrhunaca njemačke novelistike 19. vijeka. Pripovijetke su povezane u ciklus prema porijeklu likova odnosno mjestu radnje. Fiktivni grad Seldvila predstavlja karikaturu malograđanskog mentaliteta Švajcarske. Na tom tragu Keler opisuje sudbine pojedinaca, izraslih iz tog malograđanskog miljea, ali i pojedince koji se suprotstavljaju sudbini.

Kelerov humor povremeno prelazi u grotesku kao u pripovijeci “Tri pravedna češljara”, da bi u jednoj od najljepših njemačkih pripovjedaka “Romeo i Julija na selu” malograđanska ograničenost dobila svoju tragičnu dimenziju. Tragična priča dvoje mladih ljudi nije samo posljedica nerazumijevanja i osude lakomislene palanke koja ih tjera u smrt, nego se zasniva i na njihovoj nedoraslosti da se sami izdignu iznad takve sredine. “Romeo i Julija na selu” je važna i zbog intertekstualnog odnosa prema Šekspirovoj tragediji.

I u drugim tekstovima prepoznata je Kelerova sklonost intertekstualnim i metafiktivnim postupcima. Uz humor i ironiju on potencira i ideal praktične humanosti i borbu u korist opšteg dobra. Većina pripovjedaka postala je tokom 20. vijeka antologijsko štivo na njemačkom govornom području.

Odlomak

“Lišeni svih briga, pustiše se obalom niz rijeku, pretičući žurnu vodu, toliko im se žurilo da nađu mjesto gdje bi prisjeli; jer njihova strast vidjela je samo opojnost blaženstva koje je bilo u njihovom sjedinjenju, i sva vrijednost i sadržina ostalog života sabijaše se u njemu; ono što je dolazilo zatim, smrt i propast, bješe im dah, ništa, i oni su na to mislili manje no što lakomislen čovjek misli kako će provesti sjutra kad potroši i posljednje što ima.”

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo. 

Ivan Lješković

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci