Bibliotekar preporučuje – “Magla i mjesečina”

U Tuzli je završio osnovnu i srednju školu. Otac mu je bio suviše strog i nije mu pružio toplinu i razumijevanje koje mu je bilo potrebno. No, Meša izrasta u jaku i stabilnu ličnost, osjećajnu osobu, volio je ljude i kasnije jednu ženu koja je predstavljala najveći oslonac u njegovom životu.

Godine 1930. upisao je srpskohrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a diplomirao je 1934. godine. Godine 1936. vraća se u Tuzlu i radi kao profesor u gimnaziji, koja danas nosi njegovo ime. Proveo je dvije godine Drugog svjetskog rata u Tuzli, sve do hapšenja, zbog učestvovanja u partizansko-antifašističkom pokretu 1934. godine.

Poslije rata kratko je boravio u Beogradu, a 1947. preselio se u Sarajevo, gdje je bio profesor Više pedagoške škole i docent Filozofskog fakulteta, umjetnički direktor Bosna-filma i glavni urednik izdavačke kuće “Svjetlost”. Bio je predsjednik Saveza književnika Jugoslavije.

Dobitnik je brojnih nagrada kao što su: Goranova nagrada, NIN-ova nagrada i Njegoševa nagrada (1967), nagrada AVNOJA, Dvadesetsedmojulska nagrada.

Zbog sukoba s nekoliko lokalnih političara i intelektualaca, 1971. godine preselio se u Beograd, gdje je živio do svoje smrti 1982. godine.

Roman “Magla i mjesečina”

Ovaj roman predstavlja opis rata i njegovih stradanja. Rat je dat kao pozadina, dok se u prvi plan stavlja žena, njeno viđenje rata, osjećanja i njeno uklapanje u društvo pogođeno ratnim strahotama. Likovi romana se uklapaju u atmosferu rata, ali i izlaze iz nje, oni se od te atmosfere udaljavaju, izlaze iz okvira ratnih stradanja. U romanu je data veoma detaljna analiza žene, kao zasebne individue, nezavisne i različite od muškarca.

Odlomak

Nije tačno znala u čemu je razlika, nije čak primjećivala da su sve njegove riječi jednake, da imaju isto pravo u rečenici koja ne zastaje, ne živi po sebi, već u slapu, u toku, nije zapažala čudna skraćivanja i podrazumijevanja, neosjetan prelaz iz šale u zbilju ni nervoznu misao koja se krije pod podsmjeh, ali osjetila je miris grada, podsjetila se svojom i njegovom krivicom, i tad se javila ona daleka tutnjava. Trebalo je u tom času izaći u dvorište ili otići u sobu, trebalo ga je prekinuti šalom ili grubošću, trebalo ga je slušati kao i dotad, ni zbog čega, da prođe vrijeme. Ali nije mogla, niti bi možda pomoglo. Javljalo se to i ranije, u noći kad nije mogla da zaspi, ili u snu jer nije mogla da spriječi, u duge kišne sumrake kad je sa mužem ćutala u kući, samo je uspijevala da ga uguši, čudeći se što nije već zaboravljeno. A sada je on sjedio pod žiškom, i kosa mu je od zlata, i glas mu je od mekih šapata, i lice mu je čisto i mršavo, i oči drsko djetinje, i više nije važno šta je pričao ni šta mu se događalo, već što se ona otima iz sebe i potire godine i život za koji je mislila da ga je prihvatila kao svoj jedini i sa strahom diže brane koje je s mukom podigla u sebi, sa strahom, da bujica ne odnose sve što je građeno, a opet sa slašću da se oživi trenutak prošlosti.

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.

Ivan Lješković