Bibliotekar preporučuje – “Malina”

Bahman je odrasla u Koruškoj tokom Drugog svjetskog rata i studirala je na univerzitetima u Gracu, Insbruku i Beču. Doktorirala je filozofiju u Beču 1950. godine, gdje je odbranila disertaciju o filozofiji Martina Hajdegera. Njena književna karijera započela je 1952. godine, kada je čitala svoju poeziju članovima Grupe 47,  nakon čega ubrzo dobija i nagradu za zbirku poezije “Oročeno vrijeme”. Autorka je knjiga poezije, kratkih priča, eseja, libreta za operu i radio drama. Radila je na ciklusu romana “Načini umiranja”, od kojih je jedino prvi dio „Malina” na kraju završen i objavljen. U kasnijoj fazi stvaralaštva posvećuje se izučavanju Ludviga Vitgenštajna. Uticala je na mnoge pisce, od Tomasa Bernharda do Kriste Volf.

“Malina” je lirski roman, dijelom autobiografija, priča o ljubavnom trouglu, o samoći i čežnji glavne junakinje da prevlada teškoće koje joj nameću društvo i jezik. To je tekst koji govori o ljubavi, istoriji, ljudskosti, fašizmu, komunikaciji, ali prije svega “Malina” je roman o jeziku. Roman je napisan iz ugla glavne junakinje, spisateljice čije ime ostaje nepoznato, i koja ne uspjeva ništa da napiše osim nedovršene ili neposlate odgovore na pisma. Cijela radnja romana odvija se u psihi glavne junakinje, nema mnogo spoljašnjih događaja, pa se o radnji u uobičajenom smislu i jedva može govoriti. Prvi dio romana opisuje zaljubljenost glavne junakinje i njenu fatalnu ljubav. Drugi dio karakterišu mračniji fragmenti, kada i glavna junakinja skreće u ludilo. Tada proživljava noćne more koje liče na nacistička mučenja (implicitna kritika fašizma). Na kraju ona pokušava da napiše pismo, ali nikada ga ne pošalje – ne može da se izrazi. Prisustvom isprekidanih fragmenata, književnih citatata, notnih zapisa, snova i bajki upućuje se na nestalnost stvarnosti, kojoj mi pripisujemo koherentnost. Roman govori i o ženama čiji životi se zasnivaju na muškim principima, u kojima obrasce patrijarhata prihvataju kao vlastite ciljeve, tačnije o gubitku sopstva u želji za drugim. Otuda je “Malina” imao znatnog uticaja na razvoj feminističke misli.

Odlomak

“Da pod suncem nema ničeg novog, ne, to nikad ne bih rekla, ima novog, ima, budite sigurni, samo, gospodine Milbauer, gledano odavde gdje se više ništa ne događa, a tako je i dobro, prošlost mora u potpunosti da se otpati, to i nije Vaša i moja prošlost, ali ko nas pita, stvari moraju da se otpate, ostali nemaju vremena za to, u svojim zemljama u kojima rade i planiraju i djelaju, sjede u svojim zemljama, ti pravi nesavremenici, jer oni su ostali bez teksta, oni koji su bez teksta, oni su ti koji vladaju u svako doba. Otkriću Vam jednu strašnu tajnu: jezik je kazna. Sve stvari moraju da prođu kroz njega i u njemu moraju da nestanu nakon svoje krivice i količine svoje krivice.”

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo. 

Ivan Lješković