Bibliotekar preporučuje – “Mihael Kolhas”

Rođen je u Frankfurtu na Odri u staroj pruskoj plemićkoj porodici. Porodična tradicija nametnula mu je službu u pruskoj vojsci. Kao šesnaestogodišnjak učestvuje u pohodu savezničkih armija na Francusku 1793. do 1797. godine. Ubrzo je napustio vojsku i posvetio se studijama prava,  filozofije i matematike. Putovao je po Njemačkoj, Švajcarskoj i Francuskoj. Najplodniji mu je književni rad u periodu od 1807. do 1809. godine u Drezdenu i od 1809. do 1811. godine u Berlinu. Bio je urednik časopisa “Phöbus” i lista “Berliner Abendblätter”, u kojima se energično borio protiv Napoleona. Razočaran u svoje nacionale ideale, nepriznat kao pjesnik, bez sredstava za život i u zavadi sa porodicom, izvršio je zajedno sa jednom udatom ženom koja je bolovala od raka, samoubistvo na jezeru Vanze kraj Berlina 1811. godine.

Klajst je formiran na tradiciji prosvjetiteljske književnosti, tekovinama klasične književnosti i klasične njemačke filozofije. Kao ni Helderlin tako ni Klajst nije pripadao ni klasici ni romantici. Gete nije odobravao Klajstovu sklonost svirepom i stravičnom, jer mu se činila patološkom. Romantičari nijesu u njemu vidjeli svog predstavnika, njegova tragedija nije bila u skladu sa njihovim umjetničkim težnjama. Godine 1801. godine se upoznao sa Kantovom teorijom saznanja. U Kantovovoj odnosno Fihteovoj filozofiji pronašao je potvrdu da nema apsolutne spoznaje, što postaje jezgro njegovog stvaralaštva. Njegove najznačajnije drame su “Pentezileja”, “Princ Fridrih od Hamburga”, “Hermanova bitka”, komedija “Razbijeni krčag”, novele “Zemljotres u Čileu” i “Mihael Kolhas”.

“Mihael Kolhas” je svakako Klajstova najpoznatija novela. Radnja je bazirana na temelju stare hronike, tačnije hroničarskog zapisa iz 16. vijeka. Glavni lik, brandenburški trgovac konjima, želi po svaku cijenu da zaštiti svoja prava i ispravi učinjenu mu nepravdu. U sukobu sa bezobzirnim plemićem, uzima pravdu u svoje ruke, napokon uvjeren u nedjelotvornost institucija. Mnogobrojna tumačenja najčešće se svode na glavnu tematiku: dijalektiku prava, odnos pojma pravde i pravednosti, odnos pravnih normi i individualnog poimanja pravde.

Nakon što izgubi svoje konje Kolhas je ugrožen u svojoj materijalnoj egzistenciji i pokušava da legitimnim srestvima, poštujući tadašnju hijerariju društva, pronađe pravno rješenje i zaštitu. U tome nije uspio, žrtvovao je čak i svoju porodicu, i sukobio se sa cijelim sistemom junkerskog feudalnog apsolutizma. Kolhas je zagovornik čovjekovog prava jednakosti pred zakonom i pravde utemeljenje na osjećanju same ličnosti, naspram koga stoji Martin Luter kao predstavnik načela božje pravde, poniznosti i vjere u metafiziku. Luter je osudio Klajstov postupak  jer je nasilno prisvojio ulogu božanskog proviđenja, ali se ipak zauzeo za njega. Međutim, kao građanim Kolhas se ogriješio o norme društvenog ponašanja i njega čeka smrtna kazna, jer “nema individualnog postupka koji ne bi istovremeno bio  i socijalni akt, društveni čin”.
Pomoću radnje smještene u 16. vijek Klajst kritikuje političke i socijalne prilike svog doba u kojima pokazuje da će građanin poštovati principe društvenog ustrojstva samo ukoliko je uvažavan i njegov ljudski integritet i identitet. Klajstov pripovjedački stil je uticao na mnoge kasnije pripovjedače njemačke književnosti, između ostalih i na Franca Kafku, koji je isticao da je od Klajsta mnogo naučio.

Odlomak

“Negdje na obali Havela živio je polovinom šesnaestog vijeka trgovac konjima po imenu Mihael Kolhas, učiteljski sin, jedan od najpravednijih a ujedno i najstrašnijih ljudi svoga doba. Ovaj neobični čovjek mogao je sve do svoje tridesete godine da služi svim podanicima zemlje kao primjer za ugled. U jednom selu, koje se još i sad naziva po njemu, imao je imanje, na kome je živio u miru i bavio se trgovinom; djecu što mu ih je žena rodila vaspitavao je u strahu božjem da budu radini i odani; među njegovim susjedima nije bilo nijednoga koji ne bi osjetio blagodeti njegove darežljivosti ili pravednosti; ukratko, svijet bi morao da mu blagosilja uspomenu da nije pretjerao u jednoj vrlini. Ljubav prema pravdi učinila ga je razbojnikom i ubicom.”

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo. 

Ivan Lješković