Bibliotekar preporučuje – “Mučnina”

Kada je imao tek nešto više od godinu dana umire njegov otac, mornarički oficir, i Sartr se podiže u domu svog djeda, koji je znatno uticao na njegovo obrazovanje. Studije filozofije završava na prestižnom fakultetu Ekol normal superier, radi kao profesor u Avru nakon čega odlazi u Berlin, gdje proučava Huserla i Hajdegera.

Stvarao je pod uticajem Kjerkegorove filozofije egzistencije, Huserlove fenomenologije i Hajdegerove fundamentalne ontologije, a u kasnijoj fazi opredjeljuje se za marksizam. Njegova najznačajnija djela su romani “Mučnina”, “Putevi slobode”, drame: “Prljave ruke”, “Bez izlaza” i filozofska djela “Biće i ništavilo” i “Kritika dijalektičkog uma”.

Sa svojom saputnicom Simon de Bovoar, jednom od najvećih figura u teoriji feminizma, ostao je do kraja života. Umro je u Parizu 1980. godine.

Roman “Mučnina” predstavlja svojevrsni manifest egzistencijalizma u kojem Sartr anticipira svoje osnovne ideje, koje će kasnije kulminirati u njegovom kapitalnom djelu “Biće i ništavilo”. U romanu glavni lik Antoan Rokanten tokom neuspješnog pokušaja da napiše istorijsku studiju, suočava se sa egzistencijalnim pitanjima. U formi dnevnika postavljaju se pitanja o slobodi, stvaralaštvu, ništavilu, vremenu i smislu života. Postepeno kod Antoana Rokantena razvija se osjećaj mučnine, koji predstavlja suočavanje sa samim sobom u svijetu bez smisla. U takvom svijetu pojedinac je osuđen da bude slobodan i jedinu tačku oslonca pronalazi u samome sebi, što u krajnjem izaziva osjećaj gađenja, egzistencijalnu mučninu. Jedini spas čovjek pronalazi u okretanju umjetnosti i stvaralaštvu.

Odlomak

“Mučnina je ostala tamo dolje, u žutoj svjetlosti. Srećan sam: ta hladnoća je tako čista, ta noć je tako čista; nijesam li i sam talas ledenog vazduha? Nemati ni krvi, ni limfe, ni tijela. Teći tim dugim kanalom ka tom blijedilu tamo. Biti samo hladnoća.”

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo. 

Ivan Lješković