Bibliotekar preporučuje – “Novi život”

Tri godine života proveo je u Njujorku. Po završenoj gimnaziji, tri godine studirao je arhitekturu na Instabulskom tehničkom univerzitetu. Napustivši studije arhitekture, upisuje se na Institut za novinarstvo Instabulskog univetziteta gdje je diplomirao 1976.

Pamuk, koji za sebe kaže da je u djetinjstvu i mladosti maštao o tome da postane slikar, aktivno se posvetio pisanju 1974. godine. Godine 1979. izdavačka kuća Milijet dodijelila mu je nagradu za rukopis prvog romana “Dževdet – beg i njegovi sinovi”, koji je objavljen 1982. a godinu dana kasnije i nagrađen prestižnom nagradom za najbolji roman koja nosi ime slavnog turskog pisca Orhana Kemala. Iste godine,1983, iz štampe izlazi njegov drugi roman “Tiha kuća”, koji opisije tri generacije jedne istanbulske trgovačke porodice. Na veliko interesovanje, kako u Turskoj, tako i u inostranstvu, naišao je njegov istorijski roman o životu i umjetnosti osmanskih majstora minijature u kasnom 16. vijeku, pod imenom “Zovem se crveno”.

Knjige Orhana Pamuka prevedene su na 25 svjetskih jezika i prodate u tiražu od više miliona primjeraka.   

“Novi život”

Ovaj roman je priča junaka koji, pod snažnim utiskom jedne knjige koju je pročitao, čitav svoj život predaje svjetlosti koja gotovo da sija sa stranica te knjige i kreće u potragu za novim životom koji mu knjiga obećava. Junak se pod uticajem knjige zaljubljuje, prekida studije, napušta Istanbul i kreće na beskrajna putovanja autobusom koja će ga voditi do provincijskijih gradova i kasada. Ovo nesvakidašnje putovanje koje se proteže do kafana sa crno-bijelim televizorima, do autobusa u kojima putnici prate filmove sa video rikordera, saobraćajnih nesreća, političkih zavjera, ubistava, trgovačkih udruženja, paranoičnih teorija zavjere, doušnika tačnih kao sat i poezija starih izgubljenih stvari, još jedanput potvrđuje da je Orhan Pamuk jedan od najoriginalnijih stvaralaca u savremenoj svjetskoj knjiženosti.

U pitanju je jedinstveni roman koji se s jedne strane, otvara ka tajnama života neponovljivih trenutaka, smrti, pisanja i nesreće, a sa druge dječijim stripovima, anđelu koji se čas ukazuje, čas nestaje, i poeziji Rilkea i Dantea. 

Odlomak

“Kasnije, dok je žena razgovarala sa zmijom, nešto mi pade na pamet. Čovjek se ponekad potpuno neočekivano i iznenada sjeti nekog davno zaboravljenog trenutka i zapita se zbog čega se toga baš tada sjetio i  onda se sav zbuni. E to se i meni desilo ali sam mnogo više no zbunjenost osjećao spokoj. Jedanput, prilikom jedne od posjeta čika Rifkiju u koje sam odlazio sa ocem, on je kazao: “Ja bih mogao da živim na bilo kom mjestu,makar i na drugom kraju svijeta, samo ako do toga mjesta ide voz jer ne mogu čak ni da zamislim život u kojem čovjek ne može da čuje sirenu voza prije no što utone u san.”
Ja sam u tom trenutku i te kako mogao da zamislim kako bih u toj kasabi, među tim ljudima mogao da živim do kraja života.”

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.

Ivan Lješković