Bibliotekar preporučuje – „O ljubavi i drugim demonima“

Gabrijel Hose Garsija Markes (šp. Gabriel José García Márquez; rođen 6. mart 1928, umro 17. aprila 2014) je bio kolumbijski pisac, novinar, izdavač i politički aktivista. Rodio se u gradu Arakataka, departman Magdalena. Uglavnom je živio u Meksiku i Evropi. Najveći dio vremena provodio u gradu Meksiko Siti.

Garsija Markes se smatra najpoznatijim piscem magijskog realizma, žanra u kome se prepliću mitovi i magija sa realnošću svakodnevne egzistencije.

Najviše je doprinio da latinoamerička literatura dođe u centar pažnje svjetske kulturne javnosti šezdesetih godina 20. vijeka. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1982. godine.

Djevojčica umire. Kosa i dalje raste. Dvjestotinak godina kasnije, ispod porušene crkve raspliće se bakarna griva duža od dvadeset metara i jedna priča o strastima u tropskim krajevima po kojima lete golubovi od papira s ljubavnim porukama.

U romanu „O ljubavi i drugim demonima“ kolumbijski nobelovac Garsija Markes još jednom majstorski poseže za pjesničkim slikama koje, međutim, govore o svakodnevici ljudi koji po sebi nijesu ni dobri ni loši, nego su kao svagda i svugdje, prije svega, žrtve uzajamnih nesporazuma i sopstvenih zabluda.

Endemska tema Garsije Markesa o čovjekovoj naknadnoj pameti, o osvješćivanju koje vazda prekasno stiže, o kobnom usudu umne tromosti, i u ovom romanu obrađena je velelepnim umijećem svođenja vaskolikih odnosa među ljudima na malu pojedinost i nekoliko stalnih motiva ove takoreći mirišljave proze koja se, uz to, može čitati i kao tanana ironija mudrosti.

Odlomak

„Djevojčica, kćerka plemića i plebejke, proživjela je djetinjstvo kao izopštenica. Nakon što ju je samo jedan jedini put podojila, majka omrznu curicu i, zbog straha da bi mogla i da je ubije, ne htjede da je zadrži uza se. Sijerva Mariju je dojila Dominga de Advijento koja je malu dala se pokrsti u hrišćansku vjeru, ali je posveti i Olokunu, joruba božanstvu neodređenog pola s takvim užasnim licem da se Olokun javljao ljudima samo u snovima, a i tada uvijek s maskom na licu. Izgnana u prebivalište robova, Sijerva Marija nauči da pleše još prije nego što je progovorila, nauči istovremeno tri afrička jezika, naviknu se da našte ispija pijetlovu krv i da se, neprimjećeno i nečujno, među hrišćanima kreće kao neko bestjelesno biće. Dominga se Advijento okružila ju je veselom dvorskom svitom crnih robinja, uslužnih meleskinja, indijanskih služavki koje su je kupale u običnoj vodi i osvježavale vrbenama iz Jemalje, a njenu bujnu kosu, koja je petogodišnjoj djevojčici dopirala do pasa, njegovale kao ružin grm. Robinje su joj postupno stavljale ogrlice raznih božanstava; na kraju ih je ukupno bilo šesnaest.“

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo. 

Ivan Lješković

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Povezani članci

Večeras, desetog dana nikšićkog festivala knjiga “Auto(r) na korzou”, na Trgu slobode od 20.30h gostuje istaknuti književnik Enes Halilović.
Ovog utorka u bioskopu Cinema 213 prikazaće se tri filma.