Bibliotekar preporučuje – “Sedmi krst”

U svom redovnom školovanju stiče široko obrazovanje, studira istoriju i istoriju umjetnosti u Kelnu i Hajdelbergu (posebno se bavila kineskom umjetnošću). Udaje se za mađarskog književnika i sociologa Radvanjija. Godine 1933. emigrira u Pariz, neko vrijeme boravi u Beču, učestvuje u antifašističkim skupovima u Madridu, a 1941. odlazi u Meksiko.

Za svoje prvo djelo "Ustanak ribara u Sv. Barbari" dobija 1928. godine Klajstovu nagradu. Nakon toga piše zbirku novela "Na putu za američko poslanstvo", "Saputnike", "Put kroz februar", "Spasenje", najznačanije djelo "Sedmi krst" koje joj donosi svjetsku slavu, romane "Tranzit", "Mrtvi ostaju mladi", i niz novela i kraćih pripovijedaka. Značajnu Bihnerovu nagradu prima 1947. godine, kada se i vraća u Njemačku.

"Sedmi krst" nastao je u emigraciji, riječ je o jednom od najpotresnijih svjedočanstava ove vrste književnosti. Ana Zegers 1941. godine bježi u Meksiko, i ne uspijeva da sačuva nijednu kopiju romana za sebe. Od četiri primjerka samo će jedan biti sačuvan, pa je roman objavljen 1942. godine u SAD-u. 

"Sedmi krst", koji je posvećen antifašistima Njemačke, prikazuje koncentracione logore u Njemačkoj, sa svim njihovima užasima u doba nastupajućeg fašizma. Radnja je smještena u uski predio između Rajne i Majne, kuda bježe zarobljenici logora Vesthofen kraj Majnca, i u osnovi inspirisana je istinitim događajima, koje je Ana Zegers otkrila nakon razgovora sa izbjeglicama iz Rajnske oblasti.

U romanu je prisutan veliki broj likova, od esesovaca do zarobljenika u koncentracionim logorima, čiji osjećaj zajedništva može da se suprotstavi brutalnim strukturama moći. Upečatljivi su i opisi prirode, njemačkih sela i Rajne. Priroda kao da pomaže bjeguncima na njihovom daljem putu, ona ostaje neuprljana i opire se fašizmu i zvjerstvima koji zahvataju Njemačku. Šest bjegunaca ne uspijeva da pobjegne, njihovi leševi prikucani su za šest krstova. Sedmi krst ostaje prazan: simbolička slika govori da i dalje postoji snaga koje se ne može uništiti. Snaga koja je nevidljiva, slabašna, krhka ali u svom otporu nepobjediva. Georg Hajzler, čovjek nesalomljivog  karaktera, na kraju ipak ne bude uhvaćen.

Ovo djelo visoke umjetničke vrijednosti je prihvaćeno kao neka vrsta uzora u Njemačkoj Demokratskoj Republici, čime je Ana Zegers uspjela da pomiri idejne i estetske komponente.

Odlomak

"Naša osjećanja, koja nijesmo mogli prikriti, još su više razdraživala naše mučitelje. Najveći broj među nama je tako snažno osjećao odbjegle kao dio samih nas da nam se činilo kao da smo ih mi uputili u bjekstvo. Iako nijesmo znali ništa o njihovom planu, činilo nam se kao da nam je pošlo za rukom nešto izvanredno. Mnogima od nas neprijatelj je izgledao svemoćan. Dok jaki mogu nekad mirno pogriješiti, a da time ništa ne izgube, jer su i najjači ljudi samo ljudi – čak ih njihove greške čine ljudima – dotle onaj koji izigrava svemoć ne smije nikad da pogriješi, jer je onda ili svemoć ili ništa. Kada uspije neki ma kako sitan podvig protiv neprijatelja, onda je već sve uspjelo."   

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo. 

Ivan Lješković