Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Bibliotekar preporučuje – “Tri ratna druga”

image1
Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 24.05.2020. u 06:01

Erih Marija Remark je njemački književnik, rođen 22. juna 1898. godine i Osnabriku, u radničkoj porodici.

Bio je učesnik u Prvom svjetskom ratu, gdje je i ranjen. Poslije rata, da bi preživio, radio je mnoge poslove, uključujući i posao bibliotekara, poslovnog čovjeka, učitelja, novinara i izdavača.

Svoj prvi roman “Na zapadu ništa novo” objavio je 1929. Remarkova popularnost naglo počinje da raste, a on u svojim sljedećim djelima “Povratak”, “Tri ratna druga”, “ Trijumfalna kapija”… najčesće opisuje ratne i poratne godine. Svojim stilom pisanja, razumljivim svakome, a u isto vrijeme otvarajući mnoga teška pitanja pokazuje svoju izuzetnu spisateljsku moć.

Godine 1933. nacistički režim zabranjuje  i spaljuje Remarkove knjige, i pokreće propagandnu kampanju tvrdeći da Remark vodi porijeklo od francuskih Jevreja, i da je prezime Remark, u stvari Kramer, čitano unazad. On se još 1931. preselio u Švajcarsku, a 1939. emigrirao je u SAD, sa svojom prvom ženom Ilsom. Iz Amerike par se ponovo vraća u Švajcarsku 1948. nakon čega je došlo do razvoda. Godine 1958. ženi se holivudskom glumicom Polet Godard. Remark je umro 1970. u svojoj 72. godini života u Švajcarskoj.

Tri ratna druga

Radnja ovog romana dešava se u Njemačkoj dvadesetih godina XX vijeka kad Njemačkom hara korupcija, bijeda, beznađe. Junaci romana su tri ratna druga iz Prvog svjetskog rata. Ovo je roman koji veliča drugarstvo i ljubav. Roman koji su voljele mnoge generacije, i koji se i dan danas rado čita.   

Odlomak

“Iz pregrade sam izvadio tabak hartije i počeo da računam. Djetinjstvo, škola, jedan kompleks, dalek,  iščezao već nestvaran. Stvarni život počinje 1916. tek što sam bio regrutovan. Osamnaest godina, tanak, izrastao. Pod komandom jednog brkatog oficira vjezbao sam na ledini iza kasarne ustajajanje i lijeganje. Jedne večeri, još u početku, došla mi je mati u kasarnu da me posjeti. Morala je da me čeka više od jednog časa. Ranac mi nije bio propisno spakovan, pa sam za kaznu morao da ribam nužnik. Mati je htjela da mi pomogne, ali joj nijesu dozvolili. Plakala je, a ja sam bio toliko umoran da sam zaspao dok je ona još bila pored mene.”

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.

Ivan Lješković

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci