Bibliotekar preporučuje – “Tunel”

Doktorirao je fiziku na Univerzitetu u La Plati. Tokom 1938. i 1939. učestvovao je u istraživačkom radu u Laboratoriji „Kiri“ u Parizu. Godine 1945. definitivno je napustio nauku da bi se posvetio isključivo književnosti. Nakon 1977, zbog problema s vidom, ostavlja čitanje i pisanje i vraća se slikarstvu, svojoj ljubavi iz mladosti. Napisao je više knjiga eseja o čovjeku u krizi našeg vremena, odnosno o smislu književnog poziva: Ljudi i zupčanici (1951), Pisac i njegove utvare (1963), Pojedinac i univerzum (1969), Apologije i odbacivanja (1980), Prije kraja (1999), Otpor (2000). Autor je tri romana: Tunel (1948), O junacima i grobovima (1961) i Abadon, anđeo uništenja (1974).      

Godine 1948. Sabato objavljuje kultni roman “Tunel”. “Put u pakao na dinosaurusu logike”, kako je namjeru ovoga romana formulisao u jednom kasnijem tekstu. Priča koja zbunjuje i očarava, istovremeno. Nije li to suština zavođenja? Ovaj roman postiže svjetski uspjeh. Pojavu velikog pisca pozdravljaju najveći književni autoriteti doba – Tomas Man i Alber Kami, među ostalima. Godine 1948.  “Tunel” je zgusnuta unutrašnja drama čovjeka koji je paralisan svojom opsesivnom ljubavlju prema ženi koju slučajno sreće i na koju projektuje svoju potrebu za istinskim podudaranjem sa drugim ljudskim bićem.

Ernesto Sabato u ovom romanu otvara problem psihologije tunela kod onih ličnosti koje postaju robovi sopstvene senzitivnosti, nesposobnih da sagledaju svijet objektivno i uključe se u njega. 

Odlomak:

“Bilo je logično pomisliti da je nekad morala nešto osjećati za Aljendea, kad se već vjenčala s njim. Moram reći da je taj problem, koji bismo mogli nazvati ‘problem Aljende’, bio jedan od onih koji su me najviše opsjedali. Bilo je raznih zagonetki koje sam htio razjasniti, a naročito ove dvije: da li ga je nekad voljela? Voli li ga još uvijek? Ova dva pitanja se nijesu mogla uzeti odvojeno; bila su vezana sa drugim pitanjima: ako nije voljela Aljendea, koga je voljela? Huntera? Neku od onih tajanstvenih osoba s telefona? Ili je, pak, bilo moguće da voli razne osobe na razne načine, kao sto se događa izvjesnim ljudima? Ali isto tako je bilo moguće da ne voli nikoga i da svakom od nas, ubogih đavola, dječaka, govori da smo jedini, a da su ostali obične sjenke bića sa kojima je održavala površnu ili prividnu vezu.”

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.

Ivan Lješković