Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Bibliotekar preporučuje – “Vrata od utrobe”

vrata_od_utrobe
Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 13.10.2019. u 06:10

Roman "Vrata od utrobe" Mirka Kovača jedan je od najuniverzalnijih, a ujedno i najspecifičnijih romana našeg podneblja, koji je bez lingvističkog tumačenja, prihvatljiv i razumljiv za svakog jugoslovenskoj prozi odanog čitaoca.

Kovačev zavičaj, hercegovački predjeli i ljudi, prožimaju biografski i sudbinski ton njegove zavičajne čaršije, koja je, kao i ostatak Hercegovine, zalivena znojem, krvlju, medom, vinom i nevjerovatnim ljudskim sudbinama. Grad L, zavičaj Kovačevih djela se ovdje pripovijeda u crticama, uz njemu specifične rezove, koji u ovom djelu ne donose kontradiktornosti, već razvijaju slobodoumlje svakog čitaoca u potrazi za suštinom, koju je Kovač taktički isturio, da bude bliska i jasna a opet i mistična za čitaoca. “Vrata od utrobe” nije samo roman o Rosi, Stjepanu, Dimitriju, Andriji i ostalim likovima.

To je ujedno i razgovor o romanu, koji pobuđuje ne samo sjećanja, već i maštanja obuzeta surovim hercegovačkim kamenom i teškim uslovima života. Kovač je u “Vratima od utrobe” pokazao da je “nevin pisac”, jer ni na koji način nije svoju priču učinio nedostojnom, nejasnom i u savremenim tonovima nepraktičnom. “Vrata od utrobe” su svevremeni roman o tradiciji, koju u jednoj rečenici istovremeno guramo pod tepih, ali i ističemo. To je anemometar, ne samo prohujalog, već i našeg doba, koji rado prihvatamo.

Odlomak

“Rosa nikad nije bila sklona hrišćanskim zanovetanjima, slabo je držala do crkve i obreda, nije mnogo udovoljavala željama svog muža, a sad ju je odvraćao od putovanja i svega što je poduzimala kao “mater milosrđa”. I kad god bi se vratila domu, bilo je karanja i prepirke, mada je Stjepan svoje prigovore svodio na miran ton, na razložan i ubjedljiv govor, uz sav oprez da je ne gurne u beskrajnu pustoš nutrine.

– Ponižavajuće je na taj način pomagati drugima i činiti dobro – govorio je Stjepan u blagovaoni, dok je ona spremala tain za put i darove za beskućnike.”

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.

 

Ivan Lješković

 

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Žiri u sastavu: književnik i književni kritičar mr Milorad Durutović (član i predsjednik žirija za srednje škole), prof. Jovan Krušić (član) i književnica Milica Bakrač (predsjednica žirija za osnovne škole), donio je odluku o pobjednicima literarnog konkursa „Đački rastanak“, koji je Javna ustanova „Zahumlje“ iz Nikšića raspisala povodom 201. godišnjice rođenja Branka Radičevića u okviru tribine „Svobodijada“.
Kultura je živi odnos i zajednički čin građenja smisla, poručila je direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Ministarstva kulture i medija, dr Jelena Jovanović-Nikolić, otvarajući manifestaciju IV Karnevala romana u Nikšiću, koji se ove godine održava pod sloganom "Otvoreni grad", ocijenivši da ova manifestacija otvara prostor i vrijeme za trajnu kulturno saradnju i razmjenu.
U Gradskoj kući danas, u okviru drugog dana Književne manifestacije "Karneval romana", biće upriličen cjelodnevni program.