Nikšić kao simbol promjena u oblasti kulture

Brojni programi koji afirmišu raznovrsnost i bogatstvo savremenog umjetničkog izraza obilježili su prethodnu godinu.

Ideja da Nikšić bude transformisan od industrijskog centra u regionalni kulturni hab zahvaljujući kojoj je izabran za Evropsku prijestonicu kulture 2030, najznačajniji je događaj u godini za nama u oblasti kulture.

Ljiljana Karadžić, istoričarka umjetnosti, smatra da će to pomoći ne samo Nikšiću nego i Crnoj Gori.

“Da budu otvoreniji za integracije s evropskom zajednicom i taj status kulturne prijestonice donijeće mnogo toga dobrog Nikšiću i Crnoj Gori, a prije svega mladim i kreativnim ljudima”, kaže Karadžić.

Književnik Nikola Nikolić istiće da tek treba da vidimo kako to treba da izgleda, na koji način će se utrošiti sredstva i kakvi će biti projekti, te da je umjereni optimista.

Muzički događaji godine su praizvedba Mocartove opere “Don Đovani” i osnivanje Bokeljskog simfonijskog orkestra. Ansambl Crnogorskog narodnog pozorišta osvojio je brojne nagrade na najznačajnijim regionalnim festivalima, a Gradsko pozorište je na kraju 2025. ustanovilo festival “Jagoš Marković”. Najznačajniji programi u likovnoj umjetnosti podsjetili su nas na imena zahvaljujući kojima je svijet čuo za Crnu Goru.

“Naveo bih kao veliki ljubitelj slikarstva izložbu Dada Đurića koja je trajala dva mjeseca i uključila mnoge, ja mislim zapravo da većina tih radova nije bila izlagana ni u Crnoj Gori, ni u regionu”, kazao je Nikolić.

“Obilježavanje godišnjica velikih opusa velikih naših umjetnika poput Branka Burića čiju veliku izložbu smo nakon 30 godina u Podgorici mogli da vidimo u Dvorcu Petrovića, veliku izložbu Filipa Jankovića… Istakla bih i izložbu na Cetinju Milana Pešića, jednog od pionira dokumentarne, reportažne fotografije u koju on unosi izuzetan osjećaj za humanost i umjetnost”, napominje Karadžić.

Iako navode brojne kvalitetne programe, naši sagovornici podsjećaju i na probleme u kulturi koji iz godine u godinu ostaju isti.

“Ono što, po mom mišljenju, nije dobro je nemanje sistemskog odnosa prema vrijednostima u kulturi, čini mi se da smo u dosta toga samo deklarativni ili formalni, a da suštinski oni koji upravljaju nisu zainteresovani do kraja za same promjene”, navodi Karadžić.

Nikolić dodaje da što se tiče negativnih stvari uvijek mora da krene od institucija, od činjenice da se otprilike manje ili više isti novac daje za finansiranje godišnjeg rada, šta god da bio taj rad, političkih partija i za kompletnu kulturu.

“Dakle, to je vazda neko koketiranje sa 1 %, pa 0,9, pa se priča nešto malo preko jedan. To je zaista smiješno, i čini mi se da se nadležni teška srca i za tako malu crkavicu opredjeljuju”, ocjenjuje Nikolić.

Naši sagovornici zaključuju da je neophodno imati manje političkih, a više stručnih imenovanja u institucijama, kao i da nadležni promijene stav da je kultura sporedna, izjednačena sa zabavom kojom ispunjavamo slobodno vrijeme.