Autor: onogost.me
Foto: Marija Goranović
09:10
18.6.2019.

„Ubojtak“ pred nikšićkom publikom: Oživljene davno zaboravljene riječi

Roman „Ubojtak“, crnogorskog autora Boža Bulatovića, predstavljen je sinoć u Gradskoj kući.


Riječ je o romanu koji je nedavno objavljen u okviru novopokrenute edicije „Neprolazni romani”, u izdanju Nacionalne biblioteke Crne Gore.

Direktor Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“, Bogić Rakočević kazao je da riječ o jednom od najplodnijih autora crnogorske savremene književnosti, ali čija kritička procjena i sistematizacija djela predstoji.

„Roman „Ubojtak“ nije do kraja završen, pisan je sa određenim prekidima i autor se toj knjizi vraćao, što se i vidi na neki način kada pogledamo koncepciju knjige. Ona je mozaičkog tipa, ali je dragocjena iz prostog razloga što ona otkriva Boža Bulatovića kao pisca nekoliko snažnih magistrala po kojima je on prepoznatljiv. Prije svega, skrenuo bih pažnju na jezičku dimenziju te knjige, on se služi istoriografijom, dokumentaristikom i na jedan izuzetno lijep način oslikava nešto po čemu je Crna Gora prepoznatljiva s početka 20. vijeka, tematikom kojom se on bavi u periodu komita“, kazao je Rakočević.

Poeta Dušan Govedarica za Bulatovića kaže da je čuvar jezičkog blaga, jer on u svom romanu oživljava davno zaboravljene riječi. Kako ističe Govedarica, roman je u 70 priča prožet sudbinom jednog naroda koji tradicionalno gine za slobodu.

„Kao većina crnogosrkih pisaca, autor na literaran način koristi istoriju svog i drugih naroda. Bulatović vješto prilazi događajima koji ga zanimaju, stvaljajući u prvi plan ono što će čitaoca zaplijeniti i zainteresovati. Dok priča priču o određenom događaju, čitalac ima utisak da recituje stihove u ime rečenica“, rekao je Govedarica

Publicista, Dragan B. Perović objasnio je da se pojam ubojtak vezuje za kamen koji liječi sve, kojem se prepisuju mitološke funkcije, ali i da se simbolika značenja kamena u istoriji Crne Gore često upoređivala sa karakterom.

„Autor oslikava da neko novo vrijeme nosi neke nove mitologije, nove nauke i pojmove. Ubojtak postepeno nestaje i može mu se desiti da, ako se stalno ne njeguje, on nestane kao nacionalna crkva, to je neka napomena da uvijek morate njegovati svoju tradiciju, inače, kada ostanete bez svoje tradicije, vi onda ne predstavljate ništa“, istakao je Perović.

O životu i djelu Bulatovića publiku je upoznao moderator Mihailo Perošević, koji je čitao epiloge iz romana.

Pjesnik, pripovjedač, romansijer, utemeljevivač književne kritike u Crnoj Gori, pozorišni kritičar, Božo Bulatović rođen je 6. januara 1927. godine u Mojkovcu, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je učio u Nikšiću i već tada kao gimnazijalac 1947. godine počinje da piše prozu. Filozofski fakultet završio je u Beogradu 1952. godine. Dobitnik je niza priznanja i nagrada, a njegov roman „Karaula” 1956. godine proglasilo je Udruženje književnika za najbolju knjigu u Crnoj Gori. Roman „Ubojtak“ prvi put je objavljen u izdanju Crnogorskog kulturnog centra u Podgorici, 2009. godine. Bulatović je preminuo 12. avgusta 2009. godine u Podgorici.

Promociju romana organizovala je Nacionalna biblioteka Crne Gore “Đurđe Crnojević” sa Cetinja i JU Narodna biblioteka “Njegoš”, a u okviru Nikšićke kulturne scene 2019.

Marija Goranović

loading...

Ostale vijesti iz kategorije

  • 19:06
    12.11.2019.

    Izložba fotografija Jaser Arafat-Drugo ime Palestine otvorena je sinoć u Gradskoj kući. Događaj upriličen povodom petnaestogodišnjice smrti palestinskog vođe i simbola borbe palestinskog naroda za samostalnu državu i dobitnika Nobelove Nagrade za mir, Jasera Arafata, otvorila je potpredsjednica Opštine Nikšić Sonja Nikčević.

  • 07:41
    12.11.2019.

    U OŠ "Radoje Čizmović" Ozrinići danas, sa početkom u 17.30h, a povodom obilježavanja pet godina Književnog kluba "Poenta poetika", biće upriličen Poetski čas sa Romima.

  • 07:38
    12.11.2019.

    U bioskopu Cinema 213 danas ćete imati priliku da pogledate tri filma.

  • 07:34
    11.11.2019.

    U Gradskoj kući večeras, sa početkom u 19h, biće upriličena Izložba posvećena Jaseru Arafatu.