Dvadeset godina kasnije: “Nikšić je i dalje prostor snažnih političkih emocija i podjela”

“Nikšić je i dalje prostor snažnih političkih emocija i podjela, gdje izbori često prevazilaze lokalne teme i postaju svojevrsni politički referendum o širim državnim pitanjima. To pokazuje da demokratske procedure nerijetko napreduju brže od demokratske političke kulture”, ocijenio je Perović.

Na pitanje na koji način su političke promjene uticale na ekonomsku sliku grada i kvalitet života građana, Perović kaže da su promjene nesumnjivo donosile različita očekivanja kada je riječ o ekonomskom oporavku i razvoju Nikšića, ali su konkretni efekti često bili sporiji od obećanja.

“Iako postoje danas vidljivi pomaci, kvalitet života građana i dalje najviše opterećuju pitanja zaposlenosti, zarada i osjećaja ekonomske sigurnost, što nije samo lokalno pitanje. Posebno zabrinjava odlazak mladih, koji zbog ograničenih poslovnih prilika i neizvjesne perspektive sve češće budućnost traže van Nikšića, a često i van Crne Gore. Građani političke promjene na kraju najviše mjere kroz to da li njihovoj djeci grad nudi razlog da ostanu”, kazao je Perović.

Podsjetio je da je Nikšić više nije oslonjen na velike industrijske sisteme, već se razvoj sve više oslanja na preduzetništvo, uslužni sektor i pojedinačne investicije.

Najveći izazovi, ističe, ostaju otvaranje kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta, zadržavanje mladih, jačanje lokalne privrede i stvaranje ambijenta u kojem investicije neće biti izuzetak, već pravilo.

“Suštinski izazov je kako Nikšić ponovo učiniti gradom perspektive, a ne samo gradom potencijala”, dodao je on.

Odlazak mladih ozbiljan razvojni i politički izazov

Govoreći o demografskim promjenama, Perović smatra da odlazak mladih duboko utiče i na društvenu i na političku stvarnost grada.

“Kada grad gubi mlade, ne gubi samo radnu snagu, već i energiju, ideje, preduzetnički duh i potencijal za društvene promjene. To se direktno odražava i na političku sliku, jer društvo sa manje mladih prirodno postaje zatvorenije za nove ideje i sklonije reprodukovanju postojećih podjela i obrazaca. Odlazak mladih zato nije samo ekonomsko ili demografsko pitanje, već i ozbiljan razvojni i politički izazov, jer se budućnost jednog grada mjeri i time koliko uspijeva da zadrži generacije koje treba da ga nose”, naveo je Perović.

Da Nikšić ima potencijal u to ne sumnja, ali je pitanje da li taj potencijal prati dovoljno jasna, dugoročna i dosljedno sprovedena razvojna vizija.

“Grad ne može napredovati oslanjajući se samo na povremene investicije ili političke cikluse, već kroz strateško planiranje koje nadilazi dnevnu politiku. Prioriteti bi morali biti otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, snažnija podrška preduzetništvu i lokalnoj privredi, stvaranje realnih razloga da mladi ostanu, kao i bolje povezivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada”, konstatovao je on.

Perovića ohrabruje to što su u posljednjim godinama vidljivi određeni pomaci u razvoju turizma i boljem prepoznavanju turističkih potencijala Nikšića – od prirodnih resursa i jezera do kulturnih manifestacija i sadržaja koji, kako kaže, grad čine privlačnijim posjetiocima.

Taj trend, ističe, treba dodatno osnažiti, jer Nikšić ima prostor da se profilira i kao značajna turistička i kulturna destinacija.

“Inicijative poput kandidature za Evropsku prijestonicu kulture mogu biti snažan impuls za takvo pozicioniranje, otvaranje grada prema novim idejama i privlačenje investicija i posjetilaca. Suština je da Nikšić od grada velikog potencijala konačno postane grad konkretnih prilika”, poručio je Perović.