Četiri od pet moẓ̌danih udara moguće je spriječiti korekcijom faktora rizika

Na neke faktore rizika, poput životnog doba, pola, genetike i rase, ne možemo da utičemo. Ali, mnogo je faktora koje možemo da mijenjamo, kazao je u Radio-ordinaciji neurolog u Kliničkom centru i predsjednik Udruženja neurologa Crne Gore dr Mladen Debeljević.

“Kada govorimo o starosti, svaka decenija nakon 55. godine, praktično udvostručava rizik od nastanka moždanog udara. Kod muškaraca je ta bolest učestalija, nego kod žena, kao i kod obojenih rasa. I nasljeđe je veoma bitno. U dvostruko većem riziku su osobe koje u svojoj bližoj porodici imaju nekoga ko je doživio moždani udar. Međutim, mnogo je drugih faktora na koje možemo uticati, kojima znatno možemo smanjiti učestalost te teške bolesti, navodi on.

Smatra se, kaže, da je čak četiri od pet moždanih udara moguće spriječiti korekcijom faktora rizika.

“Na prvom mjestu je povišeni krvni pritisak, naročito izuzetno visoke vrijednosti pritiska koje mogu dva do četiri puta povećati rizik. Zato je stroga kontrola krvnog pritiska jako važna. Vrijednosti u opštoj populaciji treba da budu niže od 140 sa 90 mm živinog stuba, a kod osoba koje imaju pridružene faktore rizika, poput dijabetesa, neophodna je mnogo stroža kontrola. U tom slučaju, vrijednosti krvnog pritiska moraju ići ispod 120 sa 80. Sljedeći faktor rizika je srčana aritmija, odnosno atrijalna fibrilacija, koja u ogromnoj mjeri povećava rizik od moždanog udara, čak do pet puta”, kazao je Debeljević.

Za razliku od krvnog pritiska, koji je relativno lako izmjeriti, ovaj faktor često ostane neprepoznat, kako kod pacijenata koji su na prvi pogled zdravi, tako i kod onih koji su preležali moždani udar, a ne otkrijemo uzrok.

A, terapije za te dvije bolesti veoma se razlikuju. Stoga valja tragati za ovom aritmijom”, kaže Debeljević.

Navodi da EKG nije dovoljan, te da je nužno uraditi holter monitoring krvnog pritiska, posebno osobama koje su starije, koje su srčani bolesnici ili imaju još neke faktore rizika.

“Šećerna bolest je sama po sebi faktor rizika, pa pacijenti sa tom bolešću, u odnosu na zdravu populaciju, imaju dva puta veću vjerovatnoću da će dobiti moždani udar. Sljedeći činilac su masnoće u krvi, to jest povišeni lipidi, naročito visoke vrijednosti LDL holesterola, tog lošeg holesterola, koji najmanje jedan i po put povećava rizik od moždanog udara. I njih je potrebno redovno kontrolisati, posebno ako osoba pati od još nekih bolesti. I pušenje je veoma značajno, tako da konzumacija duvana takođe povećava rizik od moždanog udara i to dva puta”, upozorava doktor.

Kaže da ni pasivni pušači nijesu pošteɗeni, jer imaju oko jedan i po put veći rizik od moždanog udara.

“Dalje, nepravilna ishrana i gojaznost isto su od velikog značaja. Zato se savjetuje striktno izbjegavanje visoko zasićenih masti kao i prevelika konzumacija ugljenih hidrata, naročito prostih šećera. Sve to dodatno povećava rizik. Što se tiče hrane, preporučuje se mediteranski način ishrane, da na meniju bude što više voća, povrća i ribe”, naveo je dr Debeljević.

Prema njegovim riječima, jako je bitna fizička aktivnost. To je nešto što prija mozgu, pa su svakodnevna šetnja i brzi hod, pola sata do 40 minuta, dovoljni da se smanji rizik.

“Činjenica je da se oko 15% moždanih udara javlja kod osoba koje su mlađe od 45 godina. Uočili smo da je nakon COVID- 19 pandemije, to malo češće, vjerovatno zato što je kovid protrombogeno stanje, koje je otkrilo sve slabe tačke, koje smo imali, a nijesmo ni znali. Da pomenem da je mlađa populacija sklonija korišćenju psihoaktivnih supstanci. To je nešto što definitivno treba izbjegavati, jer predstavlja opasnost po zdravlje, ne samo mozga”, navodi doktor.

Kad je riječ o ženskoj populaciji, treba imati na umu i da upotreba oralnih kontraceptivnih pilula znatno povećava rizik od pojave moždanog udara, posebno ukoliko postoji neko neprepoznato urođeno stanje, kad je organizam podložniji trombozama.

“U tom slučaju, u ogromnoj mjeri, povećava se rizik od moždanog udara. To je posebno izraženo kod žena u generativnom periodu, kao i nakon porođaja. U prvih 40 dana postoji izuzetno velika sklonost ka nastanku različitih formi moždanog udara. Valja istaći i da je stres veoma bitan, povećava i nivo kortizola. Pravi i jedan dodatni disbalans hormona. Na taj način rastu vrijednosti šećera u krvi, raste nivo krvnog pritiska, i sve to multiplicira rizik od nastanka moždanog udara”, zaključio je Debeljević.