Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Koliko pješačiti da bi bili zdravi?

walking-1149747_1280
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 30.05.2019. u 20:14
Mnogi ljudi koji su fizički aktivni nastoje u toku dana da pređu i po deset kilometara. Ali, da li je zaista potrebno da u toku dana napravimo čak 10.000 koraka, kako bismo pospješili kvalitet života? Možda ne, kaže novo istraživanje.

Studija je obuhvatila gotovo 17.000 starijih žena prosječne dobi od 72 godine.

Otkriveno je da su žene smanjile rizik od ranog umiranja za 41 posto kada su prelazile samo 4,4 kilometara dnevno, u odnosu na žene koje su prelazile oko 2.700 koraka.

Žene su imale dodatnu korist ako bi prelazile 7,5 kilometara.

“Mi ne donosimo nikakvu novost. Fizička aktivnost je dobra za vas. Ono što je novo i zapanjujuće je koliko malo trebate učiniti da biste napravili razliku”, kaže glavna autorka Imin Li.

Ona je rekla da istraživači ne znaju da li će iste koristi biti uočene kod muškaraca ili mlađih osoba. Međutim, ona je još jednom rekla da je jasno da ljudi imaju koristi od fizičke aktivnosti.

Prosječan stanovnik SAD-a napravi oko 4.000 ili 5.000 koraka dnevno.

Ona je dodala da istraživači nijesu sigurni odakle je došla ta famozna brojka od 10.000 koraka koje bi trebalo napraviti kako bi čovjek ostao zdrav.

Ona sumnja da je za to glavni krivac tzv. pedometar koji je napravila jedna japanska kompanija 60-ih godina. On je preporučivao stanovnicima Japana da prelaze deset kilometara dnevno kako bi sebi produžili život.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Crna Gora se u posljednje dvije decenije značajno udaljila od preporuka EU kada je riječ o vanbolničkoj potrošnji antibiotika, pokazuje nedavno objavljena studija istraživača sa Univerziteta Crne Gore i Kliničkog centra Crne Gore. Vanbolnička potrošnja u 2022. bila čak 75 odsto veća od prosjeka EU.
-->