Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Lani bilo 138 sumnji u kvalitet lijeka

apoteka1_3_0_0_0
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 16.11.2021. u 07:09

Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) tokom prošle godine prijavljeno je 138 sumnji u kvalitet lijeka, što predstavlja pad od oko 15 odsto nego godinu ranije, kada su zdravstveni radnici i pacijenti dostavili ukupno 162 sumnje naispoljeno neželjeno dejstvo medikamenata, pišu Dnevne novine. 

U izvještaju se, između ostalog, navodi da su najveći broj prijava dostavili onkolozi, dok je, kad su upitanju zdravstvene ustanove, najveći broj prijava stigao iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

I u ovom izvještajnom periodu nastavljena je ranija tradicija da još uvijek mali broj farmaceutskih kompanija aktivno učestvuje u praćenju bezbjednosti ljekova za koje su odgovorni na tržištu Crne Gore. Očekivano, najveći broj prijava stigao je iz Podgorice.

“U toku 2020. godine CInMED je primio ukupno 131 prijavu spontanim prijavljivanjem od strane zdravstvenih radnika i pacijenata, direktno ili indirektno preko nosioca dozvole. Dostavljene su i četiri prijave neželjenih dejstava iz postmarketinšldh neintervencijskih ispitivanjai ostalih ispitivanja koja podrazumijevaju organizovano prikupljanje podataka, kao i tri prijave iz literature”, piše u izvještaju CInMED-a o neželjenim dejstvima ljekova za 2020. godinu.

Iako su najveći broj prijava dostavili zdravstveni radnici-njih 72, u izvještaju se konstatuje da je učešće zdravstvenih radnika u prijavljivanju neželjenih dejstava prošle godine bilo manje u odnosa na 2019. Kao razlog se navodi preopterećenost zdravstvenih radnika u uslovima pandemije COVID-19.

“ Sa druge strane, primijećen je porast broja prijava dostavljenih od strane nosilaca dozvole za lijek- 62, što govori o unapređenju sistema. U toku 2020.godine CInMED je primio četiri prijave direktno od pacijenata, koje su bile adekvatno popunjene i sadržale su dovoljno podataka potrebnih za stručnu procjenu prijave”, navodi se u dokumentu.

Najveći broj prijava u 2020. godini su dostavili onkolozi, kao zdravstveni radnici koji primjenjuju ljekove čiji je bezbjednosni profil takav da njihovu primjenu često prate brojna neželjena dejstva.

“Osim onkologa, značajan broj prijava su dostavili pedijatri, zdravstveni radnici koji od osnivanja CInMED predstavljaju značajnu kategoriju zdravstvenih radnika, prijavitelja neželjenih dejstava ljekova, posebno neželjenih događaja nakon imunizacije, odnosno primjene vakcina. Ljekari iz domova zdravlja predstavljaju značajnu grupu prijavitelja neželjenih dejstava ljekova (izabrani doktori za odrasle, djecu) koji prijavljuju neželjena dejstva uglavnom putem Integralnog informacionog sistema zdravstva (IISZ)”, piše u dokumentu.

I u ovom izvještaju konstatuje se odsustvo prijava neželjenih dejstava ljekova od medicinskih sestara/tehničara, kao vrlo značajnih zdravstvenih radnika koji učestvuju u pripremi, odnosno primjeni određenih ljekova.

Izvor: Dnevne novine

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Zahvaljujući skrining programu tokom prošle godine kod 44 osobe su otkrivene premaligne promjene na debelom crijevu i spriječen rak, istakla je direktorka Centra za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Adrijana Vujović. U emisiji Radio ordinacija dr Vujović i dr Jasminka Zec Saveljić ističu značaj prevencije i apeluju da se svi koji su uključeni u skrining program i odazovu pozivu na pregled.
Gojaznost predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova današnjice, kako na globalnom nivou, tako i u Crnoj Gori, kazali su iz Instituta za javno zdravlje, povodom 4. marta – Svjetskog dana gojaznosti, koji se ove godine obilježava pod sloganom „Osam milijardi razloga za djelovanje”.
Ministarstvo zdravlja saopštilo je da Svjetski dan rijetkih bolesti predstavlja priliku da se ukaže na izazove sa kojima se suočavaju pacijenti i njihove porodice, ali i na napredak koji je zdravstveni sistem Crne Gore ostvario u oblasti dijagnostike i liječenja ovih kompleksnih stanja.
-->