Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Ljekari otkrivaju da li su dezodoransi zaista opasni

perfume-2487934_640
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 07.05.2019. u 19:59
Gotovo je nemoguće u današnje vrijeme zamisliti život bez dezodoransa i antiperspiranta, posebno u ljetnjim mjesecima kada se mnogi bore s neprijatnim mirisom znoja.

Redovno tuširanje ili kupanje ne smanjuje djelovanje dezodoransa na koži, pa ga je dovoljno nanijeti na kožu svaki drugi ili treći dan, posebno ako je koža osjetljiva. Zabluda je i da se neki ljudi ne znoje – svi se znoje, samo neki imaju prirodno slabiji miris.

Vjerovatno ste već čuli upozorenja kako bi trebalo da izbjegavamo dezodorans ili antiperspirant koji sadrži aluminijum, odnosno aluminijumske soli kao što su aluminijum-hlorid i aluminijum-hlorhidrat jer su ih neka istraživanja povezala s karcinomom dojke i Alchajmerovom bolešću.

Iako mnogi ljudi koriste izraze dezodorans i antiperspirant naizmjenično, oni nijesu ista stvar. Jednostavno rečeno, dezodoransi pomažu u blokiranju mirisa tijela, ali ne zaustavljaju znojenje. Antiperspiranti obično sadrže aluminijum koji blokira znojne žlezde i smanjuje izlučivanje znoja, pojasnio je za Huffington Post dermatolog dr Forum Patel, prenosi Večernji list. S druge strane, dezodorans obično ne sadrži aluminijum.

“Svi imamo aluminijuma u tijelu”, pojašnjava dermatolog dr Šariz Dolitski. “Ima ga u vodi, hrani, u posuđu, priboru za jelo, kozmetici… Ali ne postoje dokazi koji pokazuju da ćemo najveće količine aluminijuma apsorbovati iz dezodoransa i antiperspiranata”, pojašnjava dr Dolitski.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Na sastanku sa šefom Svjetske banke Kristoferom Sheldonom, ministar zdravlja Vojislav Šimun najavio je pokretanje Nacionalnog sistema za praćenje količina i zaliha lijekova, Predlog Zakona o upravljanju podacima u zdravstvu i digitalnom zdravlju, te unapređenje rada Komisije za odobravanje ljekova za rijetke bolesti i nastavak terapije osiguranih lica u inostranstvu.
Krajem prošle godine Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim se predlaže niz sistemskih novina za unapređenje zdravstvenog sistema, jačanje digitalizacije i boljeg pristupa zdravstvenim uslugama, posebno u ruralnim sredinama. Dokument je upućen u skupštinsku proceduru.
-->