Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Lješnik – riznica vitamina

hazelnut-3783066_640
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 08.11.2019. u 19:54
Uz bademe, lješnik je orašasti plod koji sadrži najviše vitamina E, koji štiti od slobodnih radikala i doprinosi zdravlju ćelija cijelog organizma.

Svake godine, u svijetu se proizvede više od 800.000 tona lješnika. Za njegovu popularnost najviše je zaslužan njegov specifičan slatkasti ukus kao i visoke nutritivne vrijednosti.

Lješnik je dobar izvor dijetalnih vlakana. Naime, 100 grama lješnika sadrži 10 grama vlakana, što je 39 odsto dnevno preporučene količine. Zbog vitamina E i C, lješnici su takođe dobar izbor za jačanje imuniteta.Kao i ostali orašasti plodovi, lješnici sadrže visok udio omega-3 masnih kiselina, zbog čega su dobra prevencija protiv kardiovaskularnih bolesti te korisna prevencija mentalnih oboljenja povezanih s demencijom. Od minerala, najzastupljeniji su fosfor, magnezijum, gvožđe, cink, bakar, mangan i kalcijum, koji u kombinaciji daju dodatnu zaštitu za srce i krvne sudove, korisni su za zdravlje nervnog sistema, te očuvanje zdravlja i gustoće kostiju.

Zahvaljujući visokoj količini vitamina E, lješnici su dobri antioksidansi, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, usporavaju znakove starenja i ojačavaju imunitet. Lješnik je jedinstven po tome što sadrži znatnu količinu folne kiseline. Ovaj vitamin obično nalazimo u zelenom lisnatom povrću, ali se vrlo lako uništava termičkom obradom. Tako se u samo dva minuta kuvanja uništi gotovo 90 odsto folata u povrću. Folna kiselina je neophodna za trudnice, jer njen manjak u trudnoći može dovesti do spontanih pobačaja i deformiteta novorođenčadi.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Na sastanku sa šefom Svjetske banke Kristoferom Sheldonom, ministar zdravlja Vojislav Šimun najavio je pokretanje Nacionalnog sistema za praćenje količina i zaliha lijekova, Predlog Zakona o upravljanju podacima u zdravstvu i digitalnom zdravlju, te unapređenje rada Komisije za odobravanje ljekova za rijetke bolesti i nastavak terapije osiguranih lica u inostranstvu.
Krajem prošle godine Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim se predlaže niz sistemskih novina za unapređenje zdravstvenog sistema, jačanje digitalizacije i boljeg pristupa zdravstvenim uslugama, posebno u ruralnim sredinama. Dokument je upućen u skupštinsku proceduru.
-->