Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Petoro djece i 53 odraslih čekaju organ

img-4cf715d5232ce14043e75623d6951032-v
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 02.04.2022. u 06:17

Na transplantaciju organa u Crnoj Gori čeka 58 osoba, od kojih je petoro djece.

Prema podacima Ministarstva zdravlja, od sredine marta na transplantaciju bubrega čeka 36 odraslih i dvoje maloljetnih, dok je na listi čekanja za presađivanja srca jedna odrasla osoba. Transplantaciju pluća čeka deset osoba, dok se na listi za presađivanje jetre nalazi šest odraslih i troje djece.

Broj osoba koje trenutno čekaju organ za 14 je veći u odnosu na jun prošle godine.

Klinički centar (KC) je još u junu prošle godine tvrdio da nije tačno da se ne nazire početak transplantacionog programa u Crnoj Gori, ali ni nakon devet mjeseci nije potpisan ugovor sa Kliničko-bolničkim centrom Rebro iz Zagreba. Iz te ustanove “Vijestima” od prošlog mjeseca ne odgovaraju kada se očekuje potpisivanje ugovora.

Prema obećanjima uprave KC od sredine 2021. godine transplantacioni program u Crnoj Gori trebalo je da počne za nekoliko mjeseci.

“Vrijeme čekanja na presađivanje bubrega i jetre mnogo je duže od aktuelno postavljenog pitanja i korijen ima u vremenu koje je iza nas. Problem transplantacije svih organa (žive srodne transplantacije bubrega), koji je jedini izvođen u Crnoj Gori, prekinut je pandemijom virusa korona koja je na nivou svijeta, Evropske unije i regiona Balkana napravila primarne i sekundarne planove medicinskog zbrinjavanja. Međutim, podsjećamo da je ovaj problem stariji”, kazali su iz KC medijima prije osam mjeseci.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović je takođe u junu 2021. saopštila da aktivno rade na tome da što prije obnove ugovor sa međunarodnom organizacijom Eurotransplant, čija je članica i Hrvatska, što će omogućiti građanima da budu na njihovim listama čekanja za transplantaciju organa.

Ministarka zdravlja kazala je da je problem liste čekanja na transplantacije prisutan odranije i da je zbog epidemije postao složeniji.

“To ne znači da ne treba da se rješava,daleko od toga. Mi smo upravo zbog toga išli u Hrvatsku i dogovarali nastavak saradnje. Potpisivanje memoranduma o saradnji je u toku. Sa druge strane, pokrenut je postupak za potpisivanje ugovora sa Eurotransplantom koji će kontinuirano i za duži vremenski period moći da riješi taj problem. Kovid je poremetio program transplantacije u čitavom svijetu. Ovih dana imamo razgovore i sa Italijanima kada su u pitanju djeca i nacionalna komisija je uključena.Težićemo da na kvalitetan način što je prije moguće riješimo ovaj problem”, rekla je ona.

Posljednja kadaverična transplantacija organa u Crnoj Gori izvršena je 2018. godine,kada je u toj ustanovi sa preminulog pacijenta urađena eksplantacija srca, pluća, jetre i dva bubrega. Dva bubrega dobili su pacijenti koji su godinama bili na hemodijalizi, dok su ostali organi upućeni u inostranstvo, kako bi Crna Gora mogla da nastavi članstvo u Eurotransplantu preko Hrvatske.

Prema Zakonu o transplantaciji organa iz 2019. godine, u Crnoj Gori više nije potrebna saglasnost porodice za doniranje organa nakon moždane smrti osoba, koje su tokom života dale saglasnost i potpisale donorsku karticu.

 

Izvor: vijesti.me

 

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Gojaznost predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova današnjice, kako na globalnom nivou, tako i u Crnoj Gori, kazali su iz Instituta za javno zdravlje, povodom 4. marta – Svjetskog dana gojaznosti, koji se ove godine obilježava pod sloganom „Osam milijardi razloga za djelovanje”.
Ministarstvo zdravlja saopštilo je da Svjetski dan rijetkih bolesti predstavlja priliku da se ukaže na izazove sa kojima se suočavaju pacijenti i njihove porodice, ali i na napredak koji je zdravstveni sistem Crne Gore ostvario u oblasti dijagnostike i liječenja ovih kompleksnih stanja.
Maligna oboljenja u dječijem uzrastu predstavljaju kompleksan medicinski i društveni izazov koji zahtijeva multidisciplinaran pristup, ističu u Ministarstvu zdravlja, napominjući da povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti izražavaju duboko poštovanje prema djeci koja sa izuzetnom hrabrošću prolaze kroz zahtjevne procese liječenja, kao i prema njihovim porodicama.
-->