Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Pojačano znojenje, znak skrivenih bolesti

black-white-3581502_640
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 26.08.2018. u 20:06
Svi se znojimo, ali pretjerano znojenje moglo bi biti znak da nešto nije u redu s našim tijelom

Jako znojenje se još naziva i hiperhidroza i može biti toliko izraženo da ometa svakodnevni život i stvara neugodnosti. A pretjerano znojenje može biti simptom srčanih tegoba, anksioznosti, dijabetesa i mnogih drugih bolesti.

Povišen nivo šećera

Jedan od simptoma dijabetesa, povišenog šećera u krvi, može biti ekstremno znojenje i ljepljiva koža na vratu. Znojenje se pojavljuje osobito u noćnim satima. Osim toga, neki od simptoma dijabetesa su i drhtanje, glad i ubrzani otkucaji srca.

Problemi sa štitnjačom

Stalno znojenje može biti znak pretjerane aktivnosti štitnjače ili hipertireoze. Kada štitnjača proizvodi previše hormona, može prouzrokovati neprestano znojenje, jer potiče žlijezde znojnice. Drugi simptomi su gubitak težine i lupanje srca.

Srčani udar

Znojenje i vrtoglavica mogu biti znak upozorenja srčanog udara. Ostali simptomi uključuju pritisak, tešku bol u prsima koja se širi od grudi prema ostatku tijela.

Anksioznost

Ljudi se pretjerano znoje i kad su pod stresom, tjeskobni ili preplašeni.

Karcinom

Pretjerano znojenje može biti nuspojava mnogih zdravstvenih stanja poput gihta, Parkinsonove bolesti ili upotrebe nekih lijekova. Simptomi znojenja mogu biti znak limfoma ili karcinoma limfnih stanica.

Menopauza

Talasi vrućine pogađaju 85 odsto žena koje ulaze u menopauzu, piše Healthline. Slični talasi događaju se i u trudnoći, prenose Nezavisne.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Procjenjuje se da u našoj zemlji godišnje 1.000 do 1.200 osoba doživi moždani udar, kazala je povodom 29. oktobra Svjetskog dana borbe protiv te teške neurološke bolesti direktorka Klinike za neurologiju Kliničkog centra i predsjednica Crnogorskog udruženja za moždani udar dr Sandra Vujović.
-->