Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Popodnevni san: Koliko smije da traje da bi bio zdrav?

sleep-1209288_640
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 09.10.2020. u 18:46

Brojni stručnjaci savjetuju da nije svaki popodnevni odmor dobar te, shodno tome, ne savjetuju odraslima popodnevno drijemanje osim ako ono traje manje od 40 minuta. U suprotnom, mogu se poremetiti unurašnji tjelesni sat i ciklusi spavanja.

Mayo Clinic piše da je čovjek biološki “programiran” da duži dio noći spava i da u toku dana jednom na kratko odmori. Naime, tjelesna temperatura nam u periodu između 13:00 i 15:00 sati opada, zbog čega se u to doba počinjemo osjećati više pospano.

Drijemanje nudi razne pogodnosti za zdrave odrasle osobe, uključujući:

Opuštanje
Smanjen umor
Povećanu budnost
Poboljšano raspoloženje
Poboljšane performanse, uključujući brže reakcije i bolju memoriju

Međutim, stručnjaci tvrde da popodnevno spavanje nije bezopasno. Novo istraživanje pokazalo je da poslijepodnevno spavanje u vremenskom trajanju dužem od 40 minuta povećava rizik za više tjelesnih poremećaja. Studija koja je obuhvatila 300.000 ispitanika pokazala je povezanost popodnevnog drijemanja s razvojem metaboličkog sindroma, uključujući debljinu, visok krvni pritisak i povišen holesterol. Istraživanje je na godišnjoj konferenciji predstavio American College of Cardiology (ACC). Prema njihovim rezultatima, tijelo u snu tokom dana u trajanju većem od 40 minuta “umisli” da je u stanju dubokog sna što značajno utIče na metabolizam. Zbog toga možete zapravo biti umorniji nakon takvog spavanja nego prije njega. Ključna je zapravo dužina spavanja. Odmorniji, “bistrije” i bolje se osjećaju osobe koje poslijepodne odspavaju najviše pola sata. Ukoliko dođe do dubokog sna, mozak prelazi u fazu “sporih talasa” nakon čega se osjećamo umorno i dezorijentisano.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Zahvaljujući skrining programu tokom prošle godine kod 44 osobe su otkrivene premaligne promjene na debelom crijevu i spriječen rak, istakla je direktorka Centra za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Adrijana Vujović. U emisiji Radio ordinacija dr Vujović i dr Jasminka Zec Saveljić ističu značaj prevencije i apeluju da se svi koji su uključeni u skrining program i odazovu pozivu na pregled.
Gojaznost predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova današnjice, kako na globalnom nivou, tako i u Crnoj Gori, kazali su iz Instituta za javno zdravlje, povodom 4. marta – Svjetskog dana gojaznosti, koji se ove godine obilježava pod sloganom „Osam milijardi razloga za djelovanje”.
Ministarstvo zdravlja saopštilo je da Svjetski dan rijetkih bolesti predstavlja priliku da se ukaže na izazove sa kojima se suočavaju pacijenti i njihove porodice, ali i na napredak koji je zdravstveni sistem Crne Gore ostvario u oblasti dijagnostike i liječenja ovih kompleksnih stanja.
-->