Pregled može da spasi život, ključ je u prevenciji

Iz Instituta za javno zdravlje navode da uz pravovremenu dijagnozu i odgovarajuće liječenje, rak dojke ima dobru prognozu.

“Prema procjenama GLOBOCAN-a za 2020. godinu, u Crnoj Gori dobna standardizovana stopa obolijevanja od raka dojke bila je 72,3/100 000 žena, a umiranja 23,9/100 000 žena. Ovi podaci su zabrinjavajući jer je prikazana stopa mortaliteta jako visoka i znatno iznad evropskog prosjeka kao i situacije u regionu. Broj oboljelih žena od raka dojke je iznosio 378, što je uslovilo da ovo oboljenje zauzme vodeću poziciju na rang listi obolijevanja, sa učešćem od 25,5% svih maligniteta”, navode iz Instituta.

Brojke nas opominju da ne hajemo za zdravlje

Najveći broj oboljelih žena registrovan je u starosnoj grupi između 50 i 64 godine u kojoj je i učestalost ovog karcinoma najveća – čineći više od jedne trećine malignih slučajeva (30,3%).

“Ove brojke nas opominju i ujedno ukazuju na ozbiljnost problema obolijevanja i umiranja od raka dojke, naglašavajući značaj kontinuirane brige o zdravlju. Žena brine o zdravlju dojki tako što svakodnevno praktikuje zdrave životne navike, jednom mjesečno obavlja samopregled dojki, redovno odlazi na preporučene preventivne preglede, u skladu sa godinama života i učestvuje u organizovanim ljekarskim pregledima za rano otkrivanje i prevenciju raka dojke”, poručuju iz Instituta.

Za pojavu raka dojke, kako kažu, postoje određeni faktori rizika pa u većini slučajeva obolijevaju žene, mada su registrovani slučajevi raka dojke i kod muškaraca.

“Što je osoba starija veći je rizik od obolijevanja. Više od ¾ oboljelih je iznad 50 godina starosti. Veći rizik da obole od raka dojke imaju žene koje su imale rak jajnika kao i one žene koje su se već liječile od raka dojke”, navode oni.

Kažu da se vjerovatnoća za tu opaku bolest povećava ako je neka bliska srodnica bolovala od raka dojke, ali i rana prva menstruacija (prije 11 godine života) i kasna menopauza (nakon 54. godine života).

“Ostali faktori rizika su: žene koje nisu rađale ili su prvi porođaj imale nakon 30. godine života, žene koje nisu bile u mogućnosti da doje djecu, upotreba hormonske terapije – kontraceptivna sredstva i supstituciona terapija nakon ulaska u menopauzu, loše životne navike (prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna fizička aktivnost i prekomjerna konzumacija duvana i alkohola)”, ističu iz Instituta.

Kažu i da prisustvo faktora rizika nužno ne znači da će se osoba sigurno razboljeti.

“Oni samo ukazuju na viši stepen rizika od obolijevanja za razliku od osoba koje nemaju ili nisu izložene ovim faktorima rizika. Rak dojke je oboljenje koje se razvija postepeno i za razvoj je potreban duži vremenski period. Međutim, u određenom broju slučajeva rak se razvija veoma brzo i to su agresivne forme raka dojke. Najčešće se razvija na gornjem spoljašnjem dijelu dojke, ali se može pojaviti i bilo gdje na dojci”, navode iz Instituta.

Zašto su važni redovni preventivni pregledi?

Redovni pregledi su, naglašavaju, jedini pouzdan i najučinkovitiji način za očuvanje i unapređenje zdravlja.

“Oni obuhvataju samopregled dojki i preventivne zdravstvene preglede kojima se omogućava otkrivanje bolesti u ranoj fazi, kada postoje odlične šanse za potpuno izlječenje. Preporuka je da svaka ženska osoba poslije 20. godine života jednom mjesečno uradi samopregled dojki, u periodu od petog do desetog dana računajući od početka menstrualnog ciklusa. Žene u menopauzi samopregled planiraju i izvode uvijek istog datuma u mjesecu. Mjesečni samopregled dojki sastoji se od vizuelne inspekcije dojki i pregleda strukture dojki u više položaja tijela (tokom tuširanja i ležećem položaju)”, navode iz Instituta.

Ukoliko se tokom samopregleda dojki primijeti promjena u veličini jedne od dojki, promjena boje i izgleda kože dojke, naročito ako podsjeća na pomorandžinu koru, pojava bilo koje tečnosti iz bradavice (van perioda dojenja), uvučena bradavica (koja to prethodno nije bila), prisustvo čvorića u dojci, uvećan čvor u pazušnoj jami, potrebno je da se žena hitno, bez odlaganja, javi izabranom doktoru ili radiologu.

“Ultrazvučni pregled dojki i mamografija su veoma važne metode preventivnih pregleda, jer se pomoću njih mogu otkriti promjene koje nisu dovoljno velike da se mogu osjetiti dodirom. Ultrazvučni pregled dojki je metoda izbora za mlađe žene i trudnice. Pregled može trajati i do 30 minuta. Zakazuje se odmah po završetku menstrualnog ciklusa, kada su dojke manje bolne i napete, kod specijaliste radiologa koji je edukovan za tu vrstu pregleda”, pojašnjavaju iz Instituta.

Preporuka je da se bar jednom godišnje zakaže i ode na ultrazvučni pregled dojki.