Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Stres dovodi do problema s pamćenjem

stres
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 06.11.2018. u 20:56
Stres je bolest modernog doba koja pogađa sve više ljudi, a rezultati posljednjih istraživanja objavljeni u magazinu Neurology pokazuju da stres može dovesti do skupljanja mozga i problema s pamćenjem.

“Visok nivo kortizola, hormona stresa, utiče na funkciju mozga, njegovu veličinu i učinak na kognitivnim testovima. Otkrili smo smanjenje moždane mase i gubitak pamćenja kod relativno mladih ljudi”, rekao je Sudha Seshadri, autor studije i profesor neurologije.

Dodao je kako nikada nije rano da počnete da pazite na stres.

Kortizol je jedan od ključnih hormona koji pomaže tijelu da odreaguje na stres. Kada se nalazimo u stresnoj situaciji, nadbubrežne žlijezde proizvode više kortizola koji ograničava sve tjelesne funkcije koje bi nam mogle smetati ukoliko se nađemo u situaciji da se borimo za život. Kada opasnost prođe nivo kortizola opada, a tjelesni sistem se treba vratiti u normalu. U suprotnom će se pojaviti glavobolja, tjeskoba, depresija, problemi sa srcem te problemi s koncentracijom i pamćenjem. Stručnjaci upozoravaju da je mozak veoma osjetljiv.

“Mozak je veoma osjetljiv, ali i gladan. Mozak zahtjeva ogromnu količinu hranjivih tvari i kiseonika kako bi ostao zdrav i ispravno funkcionisao. Dakle, ukoliko tijelo te resurse troši na stres onda ih ne ostaje dovoljno za mozak i dolazi do problema s pamćenjem”, rekao je Keith Fargo iz Udruženja za Alchamerovu bolest.

Prethodna istraživanja takođe su pokazala povezanost između kortizola i demencije, ali fokus tih istraživanja bio je na starijim osobama i hipokampusu, memorijskom području mozga. U ovom istraživanju učestvovalo je više od 2.000 osoba bez znakova demencije koje su radile različite psihološke testove kako bi izmjerili svoju vještinu razmišljanja. Nakon osam godina ponovili su test, a izmjeren im je i nivo kortizola u serumu. Konačni rezultati pokazali su da su osobe koje su imale veće količine kortizola u organizmu imali smanjenu moždanu masu.

“Nisam bio iznenađen ovim rezultatima. Ukoliko imate više kortizola u organizmu vjerovatno ste pod stresom pa ćete zbog toga imati više poteškoća tokom rješavanja kognitivnih zadataka. Ipak, iznenađen sam utjicajem kortizola na strukturu mozga. Ukoliko su promjene u strukturi mozga vidljive u srednjoj životnoj dobi, zamislite šta se događa u trenutku kada ste dovoljno stari da razviju demenciju”, rekao je Fargo.

Seshadri je rekao da ovo istraživanje pokazuje samo povezanost, ali ne i uzrok te je naglasio kako je potrebno raditi dodatna istraživanja. Preporučuje da do tada promijenite način života i pokušate se izboriti sa stresom.

Izvor: klix.ba

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

U domovima zdravlja u Crnoj Gori od juna će biti proširen dijapazon usluga, što bi trebalo da omogući da se veći broj pacijenata liječi na nivou primarne zdravstvene zaštite, najavio je ministar zdravlja Vojislav Šimun, navodeći da su od naredne godine planirane i dodatne edukacije za izabrane ljekare.
Psihijatrijski sistem u Crnoj Gori suočava se sa ozbiljnim infrastrukturnim i kadrovskim problemima. Dok je bolnica u Dobroti godinama prenatrpana, odjeljenja u Nikšiću i Bijelom Polju rade sa minimalnim brojem ljekara – takođe preporuke Zaštitnika ljudskih prava za poboljšanje uslova često ne prate konkretne akcije nadležnih.
-->