U Crnoj Gori 35 odsto gojazne djece

Od 1975. do 2016. godine, prevalencija predgojazne ili gojazne djece i adolescenata uzrasta od pet do 19 godina povećala se više od četiri puta sa četiri odsto na 18 odsto na globalnom nivou.

Osim što uzrokuje različite fizičke i psihološke probleme, prekomjerna tjelesna masa drastično povećava rizik od nezaraznih bolesti (NCD), uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, maligne bolesti.

Rizik razvoja više od jedne od ovih bolesti (ko-morbiditeta) se povećava sa povećanjem tjelesne mase. Ukoliko se najhitnije ne preduzmu preventivne javnozdravstvene aktivnosti, pretpostavlja se da će se gojaznost djece u narednoj deceniji povećati za 60 odsto i dostići 250 miliona do 2030. godine i da će broj gojaznih odraslih osoba do 2035. iznositi 1,9 milijardi. Medicinske posljedice gojaznosti koštaće preko jedne milijardu dolara do 2025. godine.

Rezultati ispitivanja stanja uhranjenosti sedmogodišnjaka u Crnoj Gori 2019. godine, pokazali su da je oko 35 odsto ispitivane djece imalo prekomjernu tjelesnu masu ili su bili gojazni.

Na nastanak gojaznost utiču različiti faktori, uključujući biološke i genetske predispozicije, faktore iz porodičnog i društvenog okruženja, faktore iz životne sredine, faktore koji se odnose na mentalno zdravlje, pristup „brzoj“ hrani, kao i drugi faktori.

Tema ovogodišnjeg Svijetskog dana borbe protiv gojaznosti je „Mijenjajmo perspektivu – hajde da pričamo o gojaznosti“ , jer je rješavanje gojaznosti svačija odgovornost.

U tom smislu potrebno je:

• Više poštovanja prema gojaznim osobama;
• Bolja briga o njima;
• Smanjiti stigmu prema gojaznim osobama:
• Kreirati i sprovoditi jasnu i odvažnu zdravstvenu politiku, a posebno u dijelu koji se odnosi na dječiji uzrast;
• Sprovoditi konkretne akcije.

Smanjenje rizika za nastanak gojaznosti zahtijeva multisektorski pristup koji bi sa sa svih nivoa trebalo da obezbijedi lakšu dostupnost i pristup zdravoj hrani, a smanji reklamiranje i dostupnost manje zdravih prehrambenih proizvoda.

• Kontinuirana edukacija o značaju fizičke aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja i u skladu sa tim plansko uređenje urbanog okruženja, koje sadrži zelene površine i staze za šetnju, sigurno će doprinijeti da fizička aktivnost bude dio svakodnevnog života ljudi.

• Prepoznavanje značaja zdravlja nacije u svim politikama i svim sektorima, od zdravlja, obrazovanja, medija i kulture do razvoja i socijalnih usluga je neophodan iskorak.

“Dokazano je da u svijetu postoji diskriminacija osoba sa gojaznošću pri zapošljavanju, čak i po pitanju zarade, tako da je i to mjesto na kom treba djelovati u smislu podizanja svijesti i mijenjanja pristupa kako bi nestala takva vrsta diskriminacije”, napominju u IJZ.

Zajedno treba da težimo ka srećnijem, zdravijem, kvalitetnijem i dužem životu za sve.

Institut za javno zdravlje Crne Gore reaguje na globalnu krizu gojaznosti kroz brojne aktivnosti:

– praćenje trendova i prevalencije gojaznosti kroz istraživanje o dječijoj gojaznosti koje je sproveo uz podršku SZO ,

– učešće u izradi strateških dokumenta i vodiča za ishranu predškolske i školske djece, kao što su:

• „Program mjera za za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori s Predlogom akcionog plana“ ,

• „ Smjernice za ishranu djece predškolskog uzrasta“,

• „Preporuke za smanjenje unosa hrane bogate zasićenim mastima, trans mastima šećerima i solju“ (publikacije dostupne na sajtu https://www.ijzcg.me/me/publikacije ).

– edukacija i savjetovanje opšte populacije, kao i vulnerabilnih kategorija kao što su djeca, mladi, trudnice, osobe sa hroničnim oboljenjima radom u ambulanti za pravilnu ishranu,

– saradnja sa vladinim i nevladinim sektorom u zajedničkom naporu kako bi se trend gojaznosti zaustavio i preokrenuo ka negativnom.